Opasna bolest svinja potvrđena u mađarskoj županiji koja graniči s Hrvatskom

U mađarskoj županiji Somogy potvrđena je pojava bolesti Aujeszkoga, ozbiljne virusne infekcije koja predstavlja veliku prijetnju svinjogojstvu. Nadležne institucije pozvale su uzgajivače na pojačan oprez i brzu reakciju u slučaju sumnje na zarazu, piše Agroinform.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se županija Somogy nalazi uz granicu s Hrvatskom, odnosno uz Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku županiju, što povećava rizik mogućeg širenja bolesti i na hrvatski teritorij.

Dok se svinjogojski sektor već godinama bori s afričkom svinjskom kugom (ASK), sada se pojavljuje i dodatna prijetnja.

Što je bolest Aujeszkoga?

Mađarski Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca i Mađarski savez uzgajivača stoke potvrdili su prisutnost virusa na više farmi u Somogyju.

Prema riječima glavnog veterinara Nemes Imre, ključ očuvanja statusa slobodnog od bolesti leži u prevenciji i ranom otkrivanju.

Bolest Aujeszkoga je zarazna bolest uzrokovana herpesvirusom koja primarno pogađa svinje, ali može biti smrtonosna i za druge životinje poput goveda, ovaca, pasa i mačaka. Važno je naglasiti da nije opasna za ljude.

Virus se širi vrlo podmuklo, u stado može ući putem zaraženih životinja bez simptoma, ali i indirektno, preko kontaminirane opreme, odjeće, obuće ili prijevoznih sredstava. Posebno zabrinjava njegova otpornost, jer u okolišu, primjerice u gnoju ili urinu, može preživjeti i nekoliko tjedana.

Iz Srbije i BiH se uvoze proizvodi od svinjskog mesa? Vlajčić upozorava na neodgovorno ponašanje

Klinička slika bolesti razlikuje se ovisno o starosti svinja, pri čemu su najmlađe životinje najugroženije. Kod odojaka se javljaju visoka temperatura, slabost i gubitak apetita, a ubrzo i teški neurološki simptomi poput grčeva i paralize. Uginuće često nastupa unutar 24 do 48 sati.

Kod mladih svinja se manifestira povišenom temperaturom, kihanjem, otežanim disanjem i iscjetkom iz nosa, dok odrasle često imaju blaže simptome ili bolest prolazi neprimijećeno. Ipak, preživjele životinje ostaju trajni nositelji virusa, a kod gravidnih krmača može doći do pobačaja ili uginuća plodova.

Što učiniti u slučaju sumnje?

Stručnjaci naglašavaju kako je pravovremena reakcija ključna za sprječavanje širenja zaraze. Svaki uzgajivač dužan je odmah prijaviti sumnju nadležnom ili ovlaštenom veterinaru.

Do dolaska stručnjaka potrebno je izolirati sumnjive životinje, kao i eventualne lešine, te spriječiti bilo kakav kontakt s ostatkom stada.

S obzirom na blizinu žarišta uz hrvatsku granicu, dodatni oprez preporučuje se i domaćim uzgajivačima, osobito u pograničnim područjima. Pravodobno prepoznavanje simptoma i odgovorno postupanje mogu biti presudni u sprječavanju širenja ove opasne bolesti.