Odvojiti legalne od ilegalnih proizvođača kulena

Iako se proteklih godina napravilo mnogo na utvrđivanju kriterija i standarda u proizvodnji domaćega slavonskoga kulena, toga kralja slavonske kuhinje, posljednji korak ka dobivanju markice izvornosti nije učinjen. Za njega je trebalo znanstveno obraditi tvrdnje da na domaći slavonski kulen i njegovo zrenje i te kako utječu klimatske prilike. Sve to trebala je odraditi Udruga proizvođača slavonskoga domaćeg kulena - kulina.
»Nažalost, pred ciljem smo stali i taj posljednji korak nismo odradili. Stoga smo na posljednjoj sjednici Predsjedništva Udruge održanoj u Vinkovcima donijeli odluku da se i ta zadaća obavi do kraja rujna ove godine. Zato što smo stali pred ciljem isključiva krivica je Udruge«, tako ovih dana Vjesniku objašnjavajući zašto unatoč ispunjenim kriterijima još uvijek pojedini proizvođači kulena nisu dobili markicu izvornosti govori sadašnji dopredsjednik Udruge Vjenceslav Hruška, jedan od najpoznatijih proizvođača domaćega slavonskoga kulena. U Udrugi je danas registriran 31 legalni proizvođač te stotinjak onih koji još uvijek svoju proizvodnju nisu registrirali. I kako sada stvari stoje i na tom planu napravit će se diferencijacija.
»Cilj nam je da odvojimo legalne od ilegalnih proizvođača kulena i tako napravimo reda u proizvodnji te domaće slavonske kulinarske delicije«, govori Hruška najavljujući za jesen i izbornu skupštinu Udruge te biranje novog vodstva.

Da se spoznaja o najpoznatijoj slavonskoj deliciji širi izvan europskih granica, potvrđuje proteklih dana i dolazak veće skupine turista iz Japana, Kine i Južne Koreje u Bjeliševce, gdje su uživali u Hruškinim kulenima. Ne krijući zadovoljstvo tom činjenicom, Vjesnikov sugovornik kaže:
»Nema sumnje, domaći slavonski kulen postaje i globalna delicija, a ulazak Hrvatske u Europsku uniju samo će nam u njegovoj proizvodnji pomoći.
Stoga pozdravljamo ulazak u Europsku uniju jer će se, između ostalog, tim činom više reda napraviti i na našem domaćem tržištu, gdje se nerijetko nude kuleni sumnjive kvalitete koji ne odgovaraju izvornosti ili oni koji su na industrijski način proizvedeni«, priča Hruška i dodaje:
»Takav pristup uočili smo i na kulenijadama jer su preplavile Slavoniju. Mi u Udruzi inzistiramo na jednoj kulenijadi na kojoj će se sa svojim proizvodima natjecati registrirani proizvođači domaćega slavonskoga kulena. Pri tome želimo da budemo nazočni pri ocjenjivanju i da se rezultati ocjenjivanja objave istoga dana, a ne nakon nekog vremena.«
Hruška naglašava da registrirani proizvođači domaćega slavonskoga kulena nemaju ništa protiv da na se kulenijadi natječu i neregistrirani, pa i industrijski proizvođači. No, traže da to bude jasno odvojeno i naglašeno, a osim toga u Udruzi su spremni svima koji to žele pomoći da se registriraju. No, zato moraju ispunjavati sve tražene kriterije kojima se štiti proizvodnja domaćega slavonskoga kulena. Udruga najavljuje još niz koraka koji će ne samo zaštititi već i u trenutku ulaska Hrvatske u EU tu gastronomsku slavonsku marku na odgovarajući način predstaviti ljubiteljima dobre hrane tih zemalja.

Autor: Zdravko Sever