Odšteta za tele koje je usmrtio vuk 59,72 eura?!

Koiliko vrijedi jedno tele koje je usmrtio vuk? Prema rješenju koje je iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva sredinom prosinca dobio naš poznati stočar Rodoljub Džakula, svega 59,72 eura. 

Navode i kunsku protuvrijednost odnosno 449,96 kn. Toliko je, dakle, određena naknada za štetu koju je počinila strogo zaštićena vrsta, a određena na temelju očevida i nalaza te prosudbe stručne osobe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

"Možda da obrnemo pa pitamo koliko košta vuk? Koliko treba teladi uzgojiti za jednog vuka? Možda je bolji biznis", sarkastično kaže Džakula ističući da ovdje nije poanta samo u njegovom stradalom teletu i šteti koju ima već da je priča s vukovima kod nas, u najmanju ruku, komplicirana. Koliko ih stvarno ima u Hrvatskoj nije poznato, niti je ikad dana karta na kojoj bi se predstavilo gdje ih i koliko obitava. 

"Uporno godinama govore da ih ima 200. Da tih 200 vukova ima dronove, ne bi mogli pobiti toliku količinu stoke koliko je već usmrćeno", napominje. 

Traženje hitne tematske sjednice 

Navodi stoga da će zbog ovog dugogodišnjeg problema 29. siječnja na sastanku u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori zatražiti hitno sazivanje tematske sjednice na kojoj bi se okupile sve zainteresirane strane, što znači i dva ministarstva - poljoprivrede i gospodarstva. Kao stočar, ali i veterinar, dodaje da vuk nikada nije obitavao u mjestima ispod 500 metara nadmorske visine pa se nameće i pitanje otkud on sad u Lonjskom polju. 

Ovo su iznosi odštete za stradalu stoku, no rješavaju li problem vuka?

Došli smo do situacije da se ova zvijer više ne boji i ne zazire od ljudi. Štoviše, sve češće ga se viđa i u blizini gradova. 

"Hrvatska mora napokon donijeti odluku koliko ih želi, gdje ih želi te potom i odrediti da se onima koji drže stoku u tim nekim područjima, isplati veća odšteta", ističe dodajući da stočari danas zapravo ni ne znaju kolika je uopće predviđena za pojedinu stradalu vrstu stoke. 

Prema odgovoru kojeg smo dobili iz Ministarstva gospodarstva, naknada je uređena Zakonom o zaštiti prirode i pravilnikom koji uređuje pitanje dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje nastanka štete, odštetni cjenik te dodatne kriterije za utvrđivanje iznosa naknade.

Dana 2. rujna 2023. stupio je na snagu novi Pravilnik o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja koji je propisao i veće iznose, no te odredbe primjenjuju se na zahtjeve zaprimljene nakon njegova stupanja na snagu. 

Prema starom Pravilniku naknade za usmrćeno tele do 1. mjeseca starosti bile su 1.500 kn odnosno 199,08 eura, a za tele od 1. do 6. mjeseci starosti 2.500 kn odnosno 331,81 €. 

Sada su za grlo do 1 mjeseca 350 €, a za ono od 1 do 6 mj. 800 €. 

S obzirom da je tele u ovom slučaju usmrćeno 23. kolovoza 2023. u selu Sjeverovac gdje je OPG našeg sugovornika, primjenjivali su se iznosi iz starog Pravilnika. No, otkud onda tih 59,72 eura koliko stoji u rješenju koje mu je stiglo 15. prosinca 2023.?

Drastično umanjenje iznosa odštete

Kažu, na iznos naknade koja će biti isplaćena oštećeniku utječe niz faktora kao što je činjenica je li potvrđeno da je štetu nanio vuk ili postoji samo sumnja da je počinitelj. Zatim utječe način čuvanja, odnosno je li ono adekvatno (ima li dovoljno pasa čuvara i pastira prema broju grla stoke, kakve visine je ograda kad itd.).

Odgovaraju nam da se puni iznos odštete umanjuje u sljedećim slučajevima:

• ako nema čvrstih dokaza da ju je nedvojbeno nanijela strogo zaštićena životinja i ako je čuvanje u skladu s odredbama dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete sukladno pravilnicima, a vjerojatno je da ju je nanijela strogo zaštićena životinja, iznos naknade umanjuje se za 35%,
• ako su dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete djelomično poduzeti, iznos naknade umanjuje se za 25 do 50%,
• ako nema čvrstih dokaza o počinitelju, a dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete su djelomično poduzeti, iznos naknadeumanjuje se za 35% i dodatno za postotak umanjenja zbog neodgovarajućeg čuvanja.

Također, ako nisu poduzete dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete, naknada se ne odobrava.

"To bi valjda značilo da se puni iznos može dobiti ako je postavljena čelična ograda. Međutim, tko ju je podigao i tko je uopće smije podići?! Na krškim pašnjacima to ne dopuštaju Hrvatske šume. Dakle, pitanje vuka je komplicirano i ono se mora riješiti", zaključuje Džakula ističući da će ispred HPK inzistirati na tematskoj sjednici i konačnom rješenju koje će zadovoljiti sve strane. 

Ili će se, kako je sarkastično komentirao, stočari prebaciti na uzgoj vuka.