Održano je Savjetovanje uzgajivača goveda - o čemu se raspravljalo?

Hrvatski mljekari, iako jedni od rijetkih u Europskoj uniji, nemaju problema s cijenom mlijeka (0,502 €/litri), niti sa smanjenjem količina, i dalje se boje. To je zaključeno tijekom dvodnevne, 20. konferencije uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj, održane 17. i 18. ožujka u Petrčanima kod Zadra.

Riječ je o događaju koji je okupio uzgajivače stoke, od tovnih preko mliječnih do uzgajivača autohtonih pasmina. Također, u ovom događaju aktivno su sudjelovali predstavnici raznih znanstvenih i stručnih institucija, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, te predstavnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koji su, s udrugama uzgajivača holstein i simentalske pasmine, glavni organizatori ovog događaja.

Održivost proizvodnje mlijeka

U okviru Konferencije organizirane su tri panel rasprave, a jedna od njih bila je i o održivosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Neizostavna tema svakako je bila i situacija u europskoj proizvodnji.

Riječi je bilo i o velikom uvozu, posebno onom koji ulazi ispod proizvođačkih cijena, najčešće preko stranih trgovačkih lanaca. Sudionici rasprave navode primjere kako se mlijeko u trgovinama prodaje po cijeni od 0,54 €/l. Međutim, nije bilo konkretne reakcije na tu pojavu.

Zanimljiva je i usporedba Branka Kolaka, predsjednika Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), koji je naveo kako je "mikserica" istih kapaciteta 2005. godine koštala 25.000 litara mlijeka, 2015. godine 57.000 litara mlijeka, dok je lani prelazila cijenu od 100.000 litara mlijeka.

Slično je, i u Bosni i Hercegovini, što je komentirao Milorad Arsenić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, koji su kao gosti sudjelovali na ovom događanju. Naime, podaci potvrđuju da je pokretanje proizvodnje mlijeka danas velika investicija, ali i da bi gubitak postojećih proizvođača imao dugoročne posljedice, jer se rijetko tko ponovno odlučuje na povratak u ovaj sektor. "Velika je neravnoteža u rastu cijena inputa i mlijeka“, rekao je Arsenić.

Svoj komentar na situaciju dao je i Damir Husić iz Hrvatskog udruženja uzgajivača simentalca (HUSIM), koji kaže: "Ako želimo dovoljno teladi i krava, potpora za žensku telad i junice mora biti jedna od mjera.“

Uzgajivači su jedinstveni u ocjeni da bi se resorno ministarstvo i druge institucije trebali više angažirati u kontroli tržišta i zaštiti domaće proizvodnje, dok bi se proizvođači trebali usredotočiti na proizvodnju.

Održivost tova junadi

Zanimljiva je bila i panel-rasprava o održivosti tova junadi. Zvonko Širjan iz Udruge Baby Beef navodi: "Ako želimo imati dovoljno teladi za tov, moramo ojačati proizvodnju mlijeka. To je najbolji izvor teladi, a ako budemo telad kupovali od naših mljekara, tada naš novac neće ići izvan zemlje. Tako je nekad bilo."

Kao jedan od vrlo dobrih pristupa poticanju ostanka mladih na selu, prof. Pero Mijić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka navodi robotizaciju.

Tajnik Udruge poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, Aleksandar Marić, smatra da dobrim primjer kojega provodi Ministarstva poljoprivrede RH, kada je riječ o jačanju prerade mlijeka, odnosno investicijama u izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta, te promociju domaće proizvodnje. Smatra da je upravo mjera od milijun eura kojeliko je Vlada RH uložila prošle godine, kroz diverzifikaciju otkupljivača i prerađivača, pomogla u tome da otkup i cijena mlijeka u ostanu stabilni.

Milijun eura za modernizaciju mini sirana: Što je prihvatljivo za potporu?

Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji litra svježeg sirovog mlijeka košta 0,4 €, a u Hrvatskoj preko 0,5 € po litri.