• Govedarstvo
  • 02.05.2012.

Novi pristup hranidbi junica Holstein pasmine

Govedarstvo: Preciznom hranidbom junica osiguravamo smanjenje troškova hrane, zagađenje okoliša a ne utječe negativno na proizvodnju mlijeka

  • 2.668
  • 127
  • 0

Dr. Arlyn Judson (Jud) Heinrichs radi od 1982. godine na Penn State Sveučilištu u Odjelu za mljekarstvo i stočarstvo, gdje se bavi znanstvenim istraživanjima i savjetodavnim radom. Njegova specijalnost je hranidba mliječnih krava i rasplodnih junica. Glavninu svog znanstvenog rada posvetio je proučavanju rasta i razvoja rasplodnih junica. Razvio je sustav mjernih traka za određivanje težine kod junica Holstein pasmine na osnovi mjerenja obujma grudnog koša koji je trenutno u uporabi u mnogim zemljama. Također je kao jedan od suradnika radio na razvoju Penn State separatora za određivanje usitnjenosti komponenti krme i TMR-a.

Dr. Heinrichs nedavno je održao predavanje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je izazvalo veliko zanimanje među profesorima i studentima Agronomskog fakulteta, ali i stručnjacima koji rade u praksi, tako da je Velika vijećnica Agronomskog fakulteta bila stvarno prepuna stoga obajvljujemo detaljnije informacije o samom konceptu hranidbe junica.

Rasplodne junice predstavljaju veliki trošak po pitanju hrane, smještaja i ljudskog rada, a sva ta uložena sredstva vraćaju se tek nakon teljenja. Istraživanja su pokazala da troškovi hrane za junice čine 12% od ukupnih troškova mliječne farme. Upravljanje sustavom uzgoja rasplodnih junica mora osigurati junice najbolje kvalitete s visokim proizvodnim potencijalom uz što manje troškove za farmu i minimalni utjecaj na okoliš. Stočna hrana predstavlja najveći trošak u uzgoju rasplodnih junica, stoga je smanjenje troškova hrane glavni i jedini način smanjenja ukupnih troškova uzgoja.

Koncept hranidbe rasplodnih junica koji je razvio Dr. Heinrichs bazira se na preciznoj hranidbi s većim udjelom koncentrata u obroku a manje voluminozne krme.

U dosadašnjoj praksi uzgoja junica širom svijeta hranidba se bazirala uglavnom na voluminoznoj krmi lošije kvalitete (sjenaža, sijeno, slama, kukuruzovina, malo kukuruzne silaže) sa vrlo malo krmne smjese ili bez nje. Voluminozni dio obroka junice su dobivale bez ograničenja. Cilj hranidbe s puno voluminozne krme lošije kvalitete bio je spriječiti debljanje junica, osigurati prihvatljiv dnevni prirast i spriječiti da junice osjećaju glad kao i smanjenje troškova, no prema Dr. Heinrichsu takva hranidba je puno skuplja nego što se misli.

Pristup koji zastupa Dr. Heinrichs je upravo suprotan on se bazira na ograničenom dnevnom unosu obroka koji se sastoji od veće količine koncentrata do 60%, a manje količine voluminoznih krmiva, tako sastavljen visoko probavljiv obrok u manjoj količini suhe tvari osigurava sve hranjive tvari za potreban dnevni prirast, dakle junice su gladne, ali rastu.

Kod precizne hranidbe koja se bazira na ograničenom unosu hrane cijeli probavni sustav se „racionalizira“ i time se osigurava bolje iskorištenje (konverzija) hrane, manje metaboličke energije se troši za probavu i u konačnici dnevna količina izlučene balege i urina je manja - zagađenje okoliša nitratima je manje.

Odnos unosa suhe tvari : dnevni prirast

  • telad na mlijeku 2 : 1 do 2,5 : 1
  • telad nakon odbića (25% voluminozne krme) 3 : 1 do 4 : 1
  • mlade junice ( 50% kvalitetne voluminozne krme) 4 : 1
  • junice TMR 6 : 1 do 7 : 1
  • starije junice ( loša voluminozna krma) 8 : 1, a zabilježeno i 15 : 1

Kod konvencionalne hranidbe junica obrokom koji se sastoji pretežno od voluminozne krme troši se puno više metaboličke energije za probavu zbog visokog udjela teško probavljive vlaknine pa i dnevni unos suhe tvari mora biti veći.

Precizna hranidba junica Holstein pasmine mora osigurati:

  • dnevni prirast 800 grama
  • prvi estrus u starosti od 11 do 12 mjeseci
  • pripust s 12 do 15 mjeseci starosti (tjelesna masa junica 300 do 360 kg.)
  • teljenje 22 do 24 mjeseca starosti (težina kod teljenja 85% mase odrasle krave oko 600 kg)

Iz podataka koje iznio Dr. Heinrichs najveću prosječnu proizvodnju mlijeka ostvarile su junice Holstein pasmine koje su se prvi put otelile u dobi od 22 mjeseca (9.300 kg mlijeka u laktaciji). Dok su junice koje su se otelile u dobi 23 do 30 mjeseci proizvele prosječno 9.000 kg mlijeka u laktaciji. Izneseni podaci odnose se na Pensilvaniju. Tijekom 2010. godine u Pensilvaniji 70% junica se otelilo u dobi 22 do 25 mjeseci. Iz iznesenog može se uočiti trend ranijeg prvog osjemenjivanja junica Holstein pasmine u Pensilvaniji u cilju postizanja veće proizvodnje mlijeka. Potrebno je naglasiti da starost junice nije presudni faktor kod prvog osjemenjivanja već njena tjelesna masa odnosno razvijenost.

Najvažnije razdoblje u tjelesnom razvoju junica je do puberteta jer se tada intenzivno razvijaju kosti i mišići. Od trećeg do devetog mjeseca života parenhim vimena raste 3,5 puta brže od ostalog tkiva. Stoga je u tom periodu neophodna dovoljna opskrbljenost proteinima i energijom za razvoj vimena i tjelesni razvoj.

Kod prelaska s konvencionalnog načina hranidbe na preciznu hranidbu junica potreban je prijelazni period od nekoliko tjedana, da se junice naviknu na unos manjih količina hrane. U prijelaznom periodu junice su gladne, nervozne i muču. Obično je dovoljno 10 do 15 dana da im se smanji kapacitet probavnog sustava i time se prilagode obroku koji je volumenom manji.

Preporuke za preciznu hranidbu junica

  • Udio sirovog proteina (SP) u suhoj tvari (ST) obroka za junice prije puberteta mora biti 14 do 15% (unos ST 2,15%/tjelesne mase (TM) dnevno).
  • Udio SP u ST obroka za junice nakon puberteta mora biti 13 do 14% (unos ST 1,65%/TM dnevno).
  • Unos energije za dnevni prirast od 800 grama mora biti 0,95 MJ ME po kilogramu metaboličke tjelesne mase (TM⁰’⁷⁵).
  • Udio vlaknine izražen kao neutralna deterdžent vlakna (NDV) ne smije biti manji od 19% u ST obroka. Junice hranjene s obrokom koji je u ST imao samo 19% NDV-a, nisu pokazale nikakve zdravstvene poremećaje. Uobičajeni udio NDV-a u ST obroka kreće se od 23% za junice stare 4 mjeseca pa do 33% za junice stare 23 mjeseca.
  • Junicama treba postupno povećavati udio koncentrata u obroku. Na početku obrok treba sadržavati 50% koncentrata i 50% voluminozne krme.
  • Hranjenje se provodi jednokratno, potrebno je pratiti konzumaciju i prema potrebi korigirati (povećati ili smanjiti) količinu hrane.
  • Junicama treba davati potpuno izmiješan obrok (TMR).
  • Sve junice moraju imati pristup hrani istovremeno, potrebno je osigurati dovoljno hranidbenog prostora.
  • S obzirom da se junicama ograničava unos hrane one su gladne, stoga u objektu u kojem borave ne smije biti stelje koju bi mogle pojesti i time ugroziti prednosti precizne hranidbe.
  • Junice treba vagati što češće (jednom mjesečno) da se utvrdi dnevni prirast i korigirati obrok prema potrebi.
  • Grupiranje junica treba provoditi prema starosti. Unutar grupe razlike u starosti mogu biti 2 do 4 mjeseca, razlike u tjelesnoj masi unutar grupe ne smiju biti veće od 90 kilograma.
  • Nakon pripusta razlike u tjelesnoj masi unutar grupe mogu biti do 136 kilograma.
  • Kod sastavljanja obroka za junice treba koristiti krmiva koja su trenutno najjeftinija.
  • Prije teljenja 30 do 45 dana prestaje se s preciznom hranidbom i prelazi se na uobičajenu hranidbu. Junicama se u obroku postepeno povećava udio kvalitetne voluminozne krme, količina krmne smjese se proporcionalno smanjuje. Na ovaj način se mikroorganizmi buraga prilagođavaju prelasku na novu vrstu obroka koji će biti većinom voluminozni i povećava se kapacitet probavnih organa da bi junice nakon teljenja mogle pojesti što veće količine hrane. Nisu uočeni nikakvi negativni efekti precizne hranidbe na porodnu masu teleta, zdravstveno stanje junica, unos hrane niti na proizvodnju mlijeka ako se na vrijeme prijeđe na konvencionalnu hranidbu.

Preporuke za preciznu hranidbu junica. Vrijednosti su za junice Holstein pasmine za prirast 800 g dnevno. Ovo su orijentacione hranidbene potrebe koje su utvrđene na osnovi niza pokusa. Potrebno je pratiti dnevni prirast i prema potrebi obrok prilagoditi.

Koncept precizne hranidbe junica kao što kaže naziv zahtjeva preciznost. Da bi se mogao sastaviti obrok od krmiva koja su na raspolaganju potrebno je poznavati njihov sastav, dakle analize krme su neophodne. Visoki udio koncentrirane krme u obroku za preživače može izazvati metaboličke poremećaje. Istraživanjima je utvrđeno da kod vrlo visokog udjela (75%) koncentrata u ST obroka dolazi do pojave nadma kod 10 do 15% junica. Pretpostavlja se da je glavni razlog pojave nadma genetska predispozicija kod pojedinih životinja.

Koncept precizne hranidbe junica zahtijeva kompletno izmiješane obroke i vaganje svih komponenti, stoga je neophodna upotreba mikser prikolica.

Precizna hranidba rasplodnih junica visoko probavljivim obrocima koji se baziraju na visokom udjelu koncentrata još uvijek je u razvoju, dakle saznanja o ovoj tematici su još uvijek nepotpuna.

Istraživanja koja su proveli Dr. Heinrich i suradnici dokazala su da je hranidba junica u dobi 4 do 22 mjeseca obrocima s većim udjelom koncentrata u ograničenoj količini osigurala zadovoljavajući prirast i strukturni razvoj bez ugrožavanja zdravlja životinja. Precizna hranidba junica može osigurati smanjenje troškova hrane, povećava iskorištenje hranjivih tvari, smanjuje zagađenje okoliša a ne utječe negativno na proizvodnju mlijeka nakon što se junice otele.

Autor: Tomislav Mesić, dipl. ing. agr.


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Govedarstvo Hranidba Stočna hrana Proizvodnja mlijeka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Od malih nogu u poljoprivredi :) iza mene leje s rasadom duhana. Izazivam i vas da objavite poljopri... Pročitaj cijelu bilješku »