Nisu sve posljedice toplinskog stresa kod krava odmah vidljive

Kad živa na termometru skoči, proizvodnja mlijeka pada - a s njom i zarada farmi. Ekstremni toplinski valovi stvaraju sve veće poteškoće i biljkama na poljima, ali i ljudima i životinjama. Rezultat je manje mlijeka u laktofrizu, ali i ne samo to.

Koje posljedice farmeri tek kasnije mogu primijetiti, pitali smo Peru Gnjidića, specijalista za govedarstvo i proizvodnju mlijeka u tvrtki Sano, koji objašnjava da se toplinski stres kod životinja očituje kao nemogućnost održavanja stalne tjelesne temperature te ima negativne učinke na različite dobne kategorije životinja.

"Manifestacije negativnog učinka toplinskog stresa brojne su, a financijske štete vrlo visoke", naglašava ovaj stručnjak na početku našeg razgovora.

Promjena u ponašanju mliječnih krava

Najčešće se govori o njegovim posljedicama za krave u laktaciji jer uslijed izloženosti toplinskom stresu dolazi do smanjenja proizvodnje mlijeka. No, osim toga, napominje, dolazi i do promjene u sastavu mlijeka, prvenstveno do smanjenja sadržaja mliječne masti.

Gnjidić pojašnjava da se mliječna mast ne smanjuje samo zbog promijenjene fermentacije hranjivih tvari u buragu, uvjetovane smanjenom konzumacijom hrane i visokom temperaturom okoliša, već je dijelom i posljedica promjena u ponašanju mliječnih krava izloženih toplinskom stresu.

Dulje stoje, manje odmaraju

"Stoje u dijelovima staje gdje su manje izložene direktnom sunčevom zračenju i/ili toplini, nakupljaju se i zadržavaju dulje oko pojilica, stoje na hodnicima, stoje u boksovima umjesto da leže. Zbog toga se dnevno vrijeme odmaranja skraćuje", ukazuje ovaj stručnjak na obrasce koja valja uočiti.

Uglavnom se može čuti da je sadržaj mliječne masti u mlijeku "prirodno" niži tijekom ljetnih mjeseci (s višim temperaturama) nego kroz ostatak godine. No, prema riječima Gnjidića, koristeći podatke senzora koji prate različite fiziološke procese kod krava, danas znamo da se u vrijeme izloženosti krava toplinskom stresu smanjuje ukupno vrijeme preživanja (optimalno 8 - 9 sati na dan), a osobito se smanjuje vrijeme preživanja za vrijeme ležanja/odmaranja krava, "jer krave dulje stoje, a manje odmaraju."

"Skraćeno vrijeme odmaranja, odnosno ležanja, prema novijim znanstvenim spoznajama, ima direktan utjecaj na snižavanje sadržaja mliječne masti u mlijeku", naglašava, pojasnivši da ležanje krava ne samo da je njihovo prioritetno ponašanje (optimalno 11- 14 sati na dan), već je ono optimalno za proizvodnju mlijeka (najbolji protok mlijeka kroz vime), ali je optimalno i da krava najviše vremena preživa upravo tijekom ležanja/odmaranja, jer će (prema rezultatima znanstvenih istraživanja) tada i sadržaj mliječne masti biti viši.

Osim smanjenja sadržaja masti u mlijeku uslijed toplinskog stresa smanjuje se i sadržaj proteina u mlijeku, a povećava broj somatskih stanica u mlijeku, odnosno učestalost upala vimena krava.

Izloženost vrućinama u periodu visoke steonosti

Toplinski stres, kako navodi naš sugovornik, ima vrlo izražen negativan učinak i na visoko steone krave u fazi suhostaja i očituje se ne samo u smanjenoj proizvodnji tih životinja u narednoj laktaciji već se posljedice prenose transgeneracijski i na proizvodnju kćeri i unuka krava koje su u periodu visoke steonosti bile izložene toplinskom stresu (efekt na barem 3 generacije).

Smanjena efikasnost reprodukcije

Ukoliko nije raspoloživ efikasan način hlađenja efikasnost reprodukcije je značajno snižena u vrijeme visokih temperatura i izloženosti krava toplinskom stresu.

"Zbog prethodnih iskustava i svjesnosti farmera o slabijoj efikasnosti reprodukcije, u takvim uvjetima, neki reduciraju ili potpuno prestaju s osjemenjivanjima tijekom najtoplijeg dijela godine, što rezultira promjenom godišnjeg rasporeda teljenja i smanjenjem efikasnosti proizvodnje kada uslijed toga kasnije značajnije porastu prosječni dani laktacije krava u stadu", kaže Gnjidić.

Veća učestalost šepavosti

U pravilu krajem ili nakon završetka ljeta pojavljuje se i veća učestalost šepavosti u stadu koja je također povezana s duljim stajanjem na tvrdoj betonskoj podlozi u stajama, a smanjenim vremenom odmaranja/ležanja za vrijeme visokih ljetnih temperatura.

Dakle, negativni učinci izloženosti toplinskom stresu su višestruki, a posljedice financijski vrlo izražene.

"Za povećanje produktivnosti i profitabilnosti stada mliječnih krava potrebna je efikasna tehnologija hlađenja životinja (poželjno u svim proizvodnim fazama) koja će osigurati optimalno vrijeme odmaranja i omogućiti manifestaciju poželjnih obrazaca ponašanja."

Na temperaturama iznad 28°C nema efikasnog hlađenja krava bez uključenosti vode, koja isparava s površine kože životinje, u sustav hlađenja krava.

Na kraju napominje da implementacija sustava hlađenja u objektu treba osigurati sljedeće:

• održavanje normalne tjelesne temperature životinja,
• optimalnu konzumaciju obroka, fiziološki povoljne obrasce hranjenja i drugih oblika ponašanja,
• efikasnost iskorištenja konzumirane hrane,
• postizanje visoke proizvodnje mlijeka i rezultata reprodukcije, koji nimalo ili minimalno odstupaju od rezultata u periodu kada životinje nisu izložene toplinskom stresu, te
• očuvanje visoke razine zdravlja vimena i papaka.

Za više informacija i konzultacije o specifičnim rješenjima za konkretne objekte zainteresirani se mogu javiti direktno specijalisti za govedarstvo-proizvodnju mlijeka u tvrtki "Sano" Peri Gnjidiću na kontakt telefon +385 91 6708 170 ili e-mail: p.g@sano.hr.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor