• Ovčja vuna
  • 16.07.2018. 13:30

Nesvakidašnje iskustvo Frane Pavlovića: Ovčju vunu malčira i koristi kao organsko gnojivo u masliniku

Dok u Hrvatskoj svake godine propadne 1.000 tona ovčje vune Frane Pavlović iz Ninskih Stanova runa od svojih ovaca koristi u masliniku. “Osim što gnoji masline, vuna zadržava vlagu, a štiti i od korova. Zato su moje masline rodne, zdrave i otporne”, kaže dovitljivi Pavlović.

Foto: Ana Grgas
  • 2.842
  • 253
  • 0

Svake godine  u Hrvatskoj propadne više od 1.000 tona ovčje vune. Ne otkupljuje se i ne prerađuje pa razbacana po pašnjacima i ogradama propada. Postaje i ekološki problem jer onečišćuje okoliš.  Tako se samo na na Pagu godišnje baci preko 35. 000 kilograma ovčjih runa. “Nažalost, nema organiziranog otkupa vune  i to već punih 40 godina”, kaže dr. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

On podsjeća kako se nekada vuna naših ovaca, koja je malo grublja, izvozila u Tursku i druge zemlje u Aziji, gdje su je koristili za izradu tepiha i tepisona, ali ni toga nema više.

Pozitivno iskustvo

“Jednostavno, nema interesa, nema tržišta”, kaže Barać,  Nema,  ali ima jedan zanimljiv primjer gdje se vuna ne baca nego koristi i to za malčiranje pa i organsku gnojidbu maslina. ”Moje Iskustvo je više nego pozitivno”, kaže Frane Pavlović iz Ninskih stanova, mjesta 3 kilometra udaljenog od grada Nina.

U sklopu svog OPG-a on ima 80 ovaca i isto toliko maslina. “Vunu koristim za malčiranje maslina”, povjerio je  Frane magistrici i dugogodišnjoj savjetodavci Ani Grgas, inače ovlaštenoj vještakinji Ministarstva zaštite okoliša i  energetike za štete od vuka i vučjih svojti. Naime, nedavno je, pod okriljem noći, vuk preskočio ogradu i u Franinom pritorku usmrtio tri grla, dvije ovce I jednu janjicu, o čemu je Agroklub pisao.

Napadi vukova najčešći kod promjene vremena: Frani Pavloviću uskočili u pritorak i zaklali tri ovce!

Nakon što je obavila posao vještakinja Grgas se pozanimala kako je Frane došao na ideju da vunu koristi u masliniku. Supruga Biserka je negdje pročitala pa smo prije pet, šest godina probali”, odgovara Frane.

Gnoji, zadržava vlagu i štiti od korova

Postupak je jednostavan. Nakon berbe maslina on prođe frezom i oko svake masline prostre po jedno runo. “Malo zalijem vodom nabacim zemlje po vuni i čekam kišu, a kako nakon berbe dolazi jesen kišu i ne treba čekati. Ona u to doba godine ne izostaje”, kaže Frane.

Ispiranjem vune nastaje mulj koji je, tvrdi Frane, izvrsno organsko gnojivo. Sadrži i lanolin kojega su naši stari znali svrsishodno koristili. Malčirana vuna se relativno brzo razgradi. Osim što gnoji masline, ona zadržava vlagu, a štiti i od korova, pojasnio je Frane. Njegove masline su zdrave i rodne, a on i supruga Biserka oko njih nemaju puno  posla jer otkad koriste vunu ne troše vrijeme na njihovo održavanje, niti imaju potrebe prskati masline protiv bolesti i štetnika. “Naše se masline štite same. Zdrave su i otporne”, govore supružnici Pavlović.

Odojci od Landrasa i Fajferice

Osim ovaca i maslina oni na svom imanju uzgajaju i svinje i to mješance Landrasa i crne slavonske svinje Fajferice. “Zapravo ženke su landrasice, a nerast je Fajfer pa su i svi odojci crni”, otkriva Frane i dodaje da s prodajom odojaka, kao ni janjaca nema problema. Uzgajaju još  sezonsko voće i povrće. Dvori Pavlovića, kako ih nazivaju u Ninskim Stanovima okruženi su  voćnjakom, maslinikom, gredicama  raznolikog povrća, začinskog bilja i obiljem cvijeća, a njeguju i cvjetne trake sa samoniklim poljskim cvijećem.

Osebujna biljna zajednica koja zrači ljepotom i primamljivošću i za ljude i za korisne kukce. Sve zajedno toliko je oduševilo magistricu Anu Grgas da je istog trena   odlučila to prenijeti dalje - vama koji čitate. Ona je, inače,  velika zagovornica korištenja domaće ovčje vune, filcanja i izrade raznih odjevnih i ukrasnih predmeta od domaće vune.

Remek djelo prirode

Vuna je, ističe Grgas, najstarije poznato vlakno jedinstvenih, prirodnih osobina: rastezljivost, elastičnost, antistatičnost, mekoća, sklona pustenju, otporna na plamen, odličan zvučni i termoizolator, pod utjecajem vode i topline dobro se oblikuje, upija do 40 % vlage, a da na opip nije mokra. “Zahvaljujući tim osobinama, vuna je preživjela test vremena od kamenog doba do 21. stoljeća. Iako danas pored prirodnih, postoje i mnoga umjetna tekstilna vlakna, znanost još uvijek nije u mogućnosti proizvesti vlakno koje sadrži sva prirodna svojstva vune.  Vuna tako ostaje jedinstveno remek – djelo dizajna  prirode” ističe Ana Grgas.

Valja reći da su dosadašnja istraživanja kvalitete i fizikalno– kemijskih svojstava vune domaće populacije ovaca s različitih lokaliteta pokazala su vrlo veliku varijabilnost. “Unatoč tome”, dodaje Ana Grgas “istraživanjima je također utvrđeno da se domaća vuna nalazi unutar sortimenta novozelandskih ovaca, te  se može upotrijebiti za izradu grubljih tkanina, tipa tweed, tepiha i tehničkih tekstilija širokog spektra uporabe (uljni apsorberi, filtri, izolatori, pustevi i slično.)

Uvažavajući činjenicu da se od vune proizvedene u Hrvatskoj mogu dobiti vrijedni proizvodi, istu je potrebno smatrati vrijednim stočarskim proizvodom koji ima svoje mjesto na tržištu”, poručuje magistrica Grgas. Time bi se, zaključuje, u budućnosti izbjeglo neorganizirano odlaganje vune u okoliš, odnosno tretiranje vune kao ekološkog problema.

A, evo sada, tu je i primjer OPG-a Frane Pavlovića koji dokazuje da je vuna upotrebljiva i u maslinicima. Pa, ako bi po jedno runo išlo na svako stablo masline, vune bi ubrzo umanjkalo. Trenutno u RH ima 672.818 ovaca. Znači runa ne bi bilo dovoljno ni za osminu od ukupno 5,6 milijuna stabala maslina koliko ih je na području  jadranske Hrvatske.


Tagovi

Ovčja vuna Dr. Zdravko Barać Malčiranje OPG Frane Pavlović Ninski Stanovi Mr.sc. Ana Grgas


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi