Nestašica tovljenika u slavonskim dvorištima

Dobro poznata izreka "bolje da izumre selo, nego tradicija", na žalost seljaka Slavonije i Baranje, uskoro bi se mogla ostvariti u jednom svom dijelu. Naime, ova je godina pokazala kako je i te kako blizu izumiranje jedne od najstarijih tradicija ovog dijela Hrvatske - kolinja. Kulini, kobasice, čvarci, topljena mast... sve su to 'produkti' svinjokolje, a znalci kažu kako su najkvalitetniji proizvodi oni dobiveni od tovljenika uhranjenih u domaćem uzgoju. Takvih ove godine nema ni za lijek!
- Nema tovljenika jer nije bilo ni krmača! Na našu veliku žalost, slavonska sela u tom dijelu izumiru. Nekada su ljudi na selima svinje uzgajali za vlastite potrebe, a uvijek se pronašao i pokoji tovljenik viška za prodaju. Sada je sve to uništeno gotovo do temelja. Zaista je velik problem pronaći mjesto gdje ćete kupiti bravca - kaže Matija Brlošić iz Udruge seljaka Brazda.
Napominje kako je takva situacija kako u njegovim Piškorevcima, tako i u drugim selima Đakovštine.
- Što se tiče tova svinja i svega vezanog uz tu djelatnost, to je odavno na niskim granama tako da ljudi koji su se i bavili uzgojem svinja i tovili više to ne rade. S druge strane, ljudi po trgovačkim centrima kupuju svašta misleći kako su kupili kvalitetu, a na kraju to završi u smeću - kaže Brlošić.

Dodaje i kako je očigledno da su se navike slavonskih ljudi promijenile. Od nekolicine onih na selu koji još uvijek uzgajaju svinje bar za svoje potrebe doznajemo kako se uzgoj zapravo ne isplati.
- Uzgajamo domaće jer nismo navikli kupovati meso u mesnicama. Volimo imati sve domaće, tako da i jela pripremam na svinjskoj masti. Iako sve to i te kako košta - kaže Kata iz Koritne.

Neki kažu kako razlozi izumiranja uzgoja svinja u seoskim dvorištima leže i u činjenici da sela iz godine u godinu poprimaju sve urbanije obrise, a njihovi stanovnici sve više preuzimaju gradski način života pa su svinjci u njihovim dvorištima postali nepoželjni.
- Gotovo da više nema seoskog uzgoja tovljenika. Nekada se to mjerilo u desecima tisuća komada, a sada je nešto malo ostalo u tehničkom tovu. Takve svinje nemaju kvalitetu onih uzgojenih u domaćinstvima, niti su dovoljno dobre za proizvodnju slavonskih delicija - zaključuje Brlošić.

Dok su nekada u slavonskim selima tik uz cestu gotovo uz svaku 'ćupriju' stajali natpisi "prodajem svinje", ili pak prasce, takve su obavijesti sada rijetkost.

Autor: Maja MUŠKIĆ