Ne žele preko granice, no cijena mlijeka ih tjera?

Ima završenu srednju poljoprivrednu školu, ali u poljoprivredu i stočarstvo je ušao posve slučajno i to u vrijeme kada je otkupna cijena mlijeka bila puno prihvatljivija nego je to danas.

Nije imao ništa i kupio prvi traktor, a polako i ostale strojeve i mehanizaciju i sada kada je to sve otplatio misli da je njegovu bavljenju poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka došao kraj jer se jednostavno, kako ističe, više ne isplati proizvoditi mlijeko.

Priča u kojoj se mnogi prepoznaju mnogi stočari

Priča je to u kojoj bi se zacijelo mogli prepoznati mnogi mali hrvatski proizvođači mlijeka. Glavi akter ove pripovjesti o još jednom hrvatskom proizvođaču koji je spreman staviti ključ u bravu vlastitog OPG-a je Nenad Iljazović, vlasnik istoimenog OPG-a u Babinoj Gredi. A priča je posve jednostavna. Nešto proizvedete po jednoj cijeni, a prisiljeni ste proizvod prodati ispod cijene. Jedno vrijeme gurate, ali kad tad shvatite da imate omču oko vrata koja vas sve više guši.

Ulazni troškovi tri puta veći, a cijena manja

"Kada sam počeo, cijena mlijeka s državnom premijom je bila gotovo 4 kune, a ulazni troškovi po hektaru su bili i tri puta manji nego danas. Cijena mlijeka je danas 2 kune. Kada gledate, da bi proizveli hektar kukuruza za ishranu krava treba vam 7 do 8 tisuća kuna, a nekad je to bilo da ste mogli proći i za 2 tisuće kuna. Proizvodna cijena mlijeka je veća od prodajne i nema su tu šta reći", kaže ovaj OPG-ovac, otac četvero djece od kojih još dvoje mora izvesti na životni put.

Nenad Iljazović iz Babine Grede sve bliži napuštanju proizvodnje mlijeka!

Prema njegovim riječima, stanje u poljoprivredi i stočarstvu općenito je teško. Neto cijena mlijeka je ispod dvije kune, živu stoku ne možete prodati ni približno po povoljnoj cijeni tako da se dobit koja se očekuje svela na minimum, tek da se tek preživi, priča dodajući kako nema smisla prozvodnja u kojoj je cijena mlijeka manja nego ulazni troškovi.

Pokušali živjeti od proizvodnje mlijeka

"Supruga i ja smo pokušali živjeti od proizvodnje mlijeka, ali više ne ide. Možete zaraditi za hranu i piće, ali za sve drugo nema. Ja sam prošli mjesec dobio 2,06 lipa s PDV-om. Kada izbijem PDV to je 1,95 i dok platim državi i knjigovođi ne ostane mi puno. Prošle godine sam imao 2,90 kuna po litri i funkcionirao sam bez problema. Realna otkupna cijena mlijeka bi trebala biti 3 kune i kada bi tako bilo male farme se sigurno ne bi gasile", mišljena je Iljazović dok prolazimo njegovim OPG-om u Savskoj ulici, s onu stranu Babine Grede odvojene autocestom od ostatka sela.

Razmišlja o odlasku preko granice

Kako bi što bolje ilustrirao svoj gubitak navodi kako je prošle godine za mlijeko dobivao oko 19.000, sada tek oko 12.000 kuna, a uvjeti proizvodnje su mu isti. "Još uvijek rastežem i pokušavam da sve ne zatvorim ali ako ovako i dalje ostane bojim se da nam u Babinoj Gredi u budućnosti neće trebati niti škola, niti vrtić, niti učitelji", zaključuje ogorčeno.

Nenad radi 20 hektara zemlje od koje polovicu u zakupu. Trenutačno u staji ima 10 krava koje mjesečno daju između 5 i 7 tisuća litara mlijeka, a znao ih je imati i više od 20, ali unazad godinu dana, priznaje, sve mu je teže održati i ovu proizvodnju. Stoga sve više, kako kaže, razmišlja o odlasku trbuhom za kruhom preko granice, pa što dragi Bog da.

Ratari prolaze bolje od stočara

"I poticaji su sve manji. Koliko sam ja razumio priče o poticajima bilo je da su poticaj po litri mlijeka koji su morali ukinuti zbog EU prebacili u osnovna plaćanja po hektaru pa ta osnovna plaćanja se do 2020. moraju svesti na nivo EU, što je nekih 170 eura po hektaru tako da ćemo u biti, kada se sve zbroji i oduzme, izgubiti poticaj koji je bio po litri mlijeka. Ne znam kako će se opstati. Možda se prebacim samo na ratarstvo jer se pokazalo da bolje prolaze ratari od stočara.

Sve što smo proizveli na 20 hektara trošili smo za proizvodnju mlijeka. Cijena ječma i kukuruza u proljeće i ljeto dosegne 1,50 do 1,70 kuna po kilogramu. Ako ga možete sačuvati do tada, imate dobru cijenu žitarica, a cijena mlijeka je stalno, sada već skoro godinu dana, 2 kune", navodi.

Od nečega moramo živjeti

Na pitanje, kako žive ostali Babogredci koji se bave proizvodnjom mlijeka, odgovara kako ljudi uglavnom preživljavaju i misle da će biti bolje i ne žele otići od svoje kuće. "To želim i ja, ali od nečega moram živjeti. Da biste radili ono što volite morate od nečega živjeti, a ako nemate od čega živjeti onda ne možete raditi ono što volite već ono što morate", zaključuje Nenad Iljazović.