Ne možemo proizvesti toliko sira koliko možemo prodati

Četveročlano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Gašić iz Beketinaca postoji više od dva desetljeća, a s ciljem očuvanja obiteljske tradicije i unapređenja poslovanja, u novije je vrijeme prebačeno s oca na sina. Tako je nastala mini sirana Gašić kojom od travnja rukovode brat Ivan (nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodartsva) i sestra Katarina.

Mlijeko 50 muznih krava prerađuju u sir

Oni, unatoč mladim godinama i teškim vremenima za hrvatsko stočarstvo, ne odustaju od Hrvatske, poljoprivrede i govedarstva. Na takav su način, umjesto sve popularnije opcije u kojoj mlado obrazovano stanovništvo napušta svoju domovinu i odlazi u Irsku ili Njemačku, dokazali da se, koliko god teško bilo, može živjeti od svog zanata, rada i poljoprivrede.

Njihovo poljoprivredno bogatstvo u okviru farme koja je izgrađena 2008. godine iz operativnog programa čini 50 muznih krava + podmladak Simentalskog goveda, a isplativost proizvodnje postižu preradom mlijeka u finalni proizvod, sir.

Najčešći razlozi za uzgajanje baš ove pasmine, ovim gospodarstvenicima su dobre reproduktivne sposobnosti, sposobnost prilagođavanja svim uvjetima, izuzetna vitalnost, velika otpornost na bolesti, kratak vremenski period između teljenja i visoka mliječnost.

Njihovi sirevi nose oznaku Mlijeko hrvatskih farmi

Gašiće nije dotaklo novo vrijeme, prazna sela i priče o robotiziranoj mužnji koja je zamijenila ljudski rad. Uzdanjem u sebe dosegli su optimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka od 20 l po kravi.

Za 1 kg sira potrebno je od 3,5 - 6,5 litara mlijeka. Razlika ovisi o tome je li riječ o polutvrdom ili svježem siru koji je vrlo korisna i hranjiva namirnica koja obiluje bjelančevinama, esencijalnim aminokiselinama, mastima, vitaminima i mineralima. Njihovi sirevi nose oznaku Mlijeko hrvatskih farmi pa ovi stočari nemaju problema s prodajom domaćeg kravljeg sira, ali zato imaju s proizvodnjom. Ne stignu, kažu, toliko proizvesti koliko mogu prodati.

"Bilježimo sve veću potražnju prema svježem, kuhanom i tvrdom siru te sirevima s mljevenom ljutom paprikom i koprom. Smatramo da je razlog tome posao u kojeg svakodnevno ulažemo, kako sredstva, tako i same sebe. Kako bi ostali u potpunosti iskreni glede domaće proizvodnje, bitno je napomenuti da sve potrebne začine kupujemo od drugih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čime štitimo domaću proizvodnju i domaćeg čovjeka, gospodarstvenika", priča magistra specijalne zootehnike Katarina Gašić-Drlić koja je opće znanje o poljoprivredi stekla na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a ono praktično na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Osvojili zlatnu diplomu i šampionsko mjesto za sir s koprom

Mukotrpan posao u sirani i posao oko mužnje, pripreme hrane i hranidbe krava, rezultirao je i prosinačkom nagradom od Savjetodavne službe i Saveza malih sirara Republike Hrvatske.

"Tada smo na 3. Hrvatskom festivalu tradicijskih sireva osvojili zlatnu diplomu i šampionsko mjesto za punomasni polutvrdi kravlji sir s koprom. To nam je, svakako, odskočna daska za dalje", tvrdi Katarina.

Radili bi i više, ali im država ne da zemljište

Muzne krave uz podmladak drže u štalama gdje ih hrane sjenažom, sjenom i koncentratima s 45 ha obiteljskih oranica. No, kao i mnogi drugi poljoprivrednici, suočavaju se s manjkom potrebnog zemljišta za daljnji rad i rentabilniju proizvodnju, ali, ipak, ne odustaju.

“Premda ostvarujemo dobre proizvodne rezultate i premda se bavimo rizičnom granom poljoprivrede, i nam je nedostatno 45 ha poljoprivrednih površina, od čega je samo 3 ha u našem vlasništvu, a ostalo u državnom. Ne možemo doći do zemlje koja nam je potrebna za prehranu stoke.

Problem je u tome što naše krave daju podmladak svake godine, a mi ga zbog nedostatka zemlje uglavnom moramo prodavati. Primjerice, da imamo dovoljno zemlje, mogli bi se uz proizvodnju sireva baviti i tovom bikova. U našem slučaju, sav muški podmladak plasiramo na tržište jer ga ne smijemo zadržati zbog nedostatnih površina i samim time, raspoložive hrane. Govorimo li o cijenama žive vage, bitno je napomenuti da se iste kreću oko 2.500 kn za tele staro 7 dana", objašnjava Gašić-Drlić.

Mjerama ruralnog razvoja planiraju smanjiti štetni utjecaj stajskog gnoja na okoliš

Ovi su entuzijasti aplicirali i na Mjeru ruralnog razvoja 4.1.2. "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.", no, prilikom prvog javljanja na natječaj su se našli ispod crte zbog nedostatka financijskih sredstava. To ih, kao mlade razborite agronome nije zaustavilo ponovnom apliciranju na natječaj koji je bio u srpnju, te čekaju odluku o dodjeli financijskih sredstava.

"U slučaju odluke u našu korist, sredstva planiramo uložiti u stajski deponij, cisternu za gnojnicu, prikolicu za razbacivanje stajnjaka, korpu s hvataljkom i drugu potrebitu opremu za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš", dodaju Gašići.

Osječko - baranjska županija motivira domaće poljoprivrednike

Skrbiti o proizvođačima hrane, kao o članovima obitelji, znači živjeti u skladu s jednim od najviših civilizacijskih načela humanosti. Da je tome tako, dokazuje i Osječko - baranjska županija, jedna od rijetkih županija koja je svjesna stagnacije sela i važnosti domaćih proizvođača hrane.

Upravo stoga, Gašići su zahvalni Osječko-baranjskoj županiji koja je baš u to vrijeme recesije, odvažno i hrabro, iz godine u godinu, raspisivala Javne pozive za dodjelu potpora male vrijednosti iz svog Proračuna. Na taj su način dobili financijska sredstva za preradu poljoprivrednih proizvoda što ih je otiviralo za daljnji rad i ulaganje u domaće i zdravo.

Foto: Roberta Kljenak