Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Kolarić
  • 22.10.2016. 07:30

Na Katinom gospodarstvu uz ovce pasu i nojevi!

Kata Kolarić iz Kozarice kod Novske među rijetkima je, kaže, možda trenutačno i jedina uzgajivačica nojeva u Hrvatskoj od njih oko 400, koliko ih se prije 13-14 godina počelo baviti tim poslom. Zašto je Kata opstala, a ostali uglavnom propali i odustali od uzgoja tih ptica?

  • 11.124
  • 1.179
  • 0

Još dok je radila u banci, gdje je provela čitav radni vijek, Kata Kolarić iz Zagreba maštala je i sanjarila kako će jednom, kada ode u mirovinu, gradsku vrevu zamijeniti boravkom u prirodi, na čistom zraku u miru i tišini uz glazbu ptica i cvrčaka. I raditi nešto što jako voli, nešto što ju opušta i u čemu uživa.

Želja joj se dobrim dijelom ostvarila. Sada puno vremena provodi na obiteljskom imanju na kraju sela Kozarice kod Novske, u neposrednoj blizini šume, u prelijepom, ali nažalost napuštenom i zapuštenom krajoliku.

Nema više one seoske idile u kojoj je uživala kao djevojčica do svoje četrnaeste godine do kada je živjela u Kozaricama, nema više vrijednih roditelja od kojih je naslijedila gospodarstvo i ljubav prema zavičaju, nema onog nekadašnjeg života u slikovitom selu, ali Kati je i sada tu lijepo u druženju sa novjevima u njezinoj oazi mira i ljepote. Te velike i simpatične ptice uzgaja već 14 godina, kada je kupila prvih 40 pilića i odlučima se baviti poslom koji je tada, oko 2002. godine postao hit i veliki trend u Hrvatskoj.

Uz obilje trave nojevi mjesečno pojedu oko 700 kg žitarica

Gdje nojevi protrče trava ne raste

"Počela sam se slučajno baviti nojevima. Nakon što je otac umro vidjela sam da majka ne može više sama više obrađivati zemlju i da je je roditeljsko gospodarstvo počelo propadati, po oranicama počeli su se širiti korovi i žbunje. Na Zagrebačkom velesajmu čula sam razgovor nekih ljudi i kada je jedan rekao tamo gdje nojevi protrče trava ne raste, odlučila sam se za uzgoj nojeva. Imala sam nešto ušteđevine, napravila plan izrade nojarnika, uložila sav novac i za početak kupila 40 nojevih pilića starih između mjesec i dva dana", započinje Kata svoju priču o nojevima.

U to vrijeme, negdje 2002. godine, uzgoj nojeva je bio hit u Hrvatskoj, brzorastući trend, organizrana su brojna predavanja, oko 400 ljudi u Hrvatskoj počelo se baviti uzgojem tih velikih ptica. Mnogi su počeli iz hobija, računajući na dobar dodatni izvor prihoda, a neki, veći uzgajivači, ponadali su da će im to biti glavni posao, da će od toga živjeti.

"Međutim nije to dugo trajalo. Ljudi su uložili povelik novac u izgradnju nojarnika i nabavu životinja, u skup uzgoj, jer nojevi puno jedu, hrana je skupa ako ju kupujete.

Jaja, tjestenine, unikatni nakit od ljusaka jaja

Nažalost, kako se kod nas u Hrvatskoj malo toga moglo iskoristiti i prodati od noja, uzgajivači su se brzo ohladili za njihov uzgoj, posebice kada je u Virju počela raditi klaonica za nojeve sa izvoznim brojem.

Simpatični nojevi

Mizerno su plaćali nojeve za klanje, tako da je više koštala hrana, nego jednogodišnji noj uzgojen za klanje. Mislim da je to bio glavni razlog za izumiranje uzgoja nojeva u Hrvatskoj", kaže Kata i dodaje da joj je najmučnije bilo to što je tada i ona dio mladih nojeva dala na klanje.

"Od 40 jednogodišnjih nojeva na mom gospodarstvu veterinar dr. Edmondo Šuran iz Pule napravio je selekciju - 14 ih je ostavio za rasplod, a ostali su išli u klaonicu. Od tada se isključivo bavim uzgojem zbog prodaje iznimno zdravih jaja koja po nalazu Zavoda za javno zdravstvo imaju visoku nutritivnu vrijednost, proizvodim i kvalitene tjestenine od tih jaja, a od ljusaka jaja i nojeva perja izrađujem unikatni nakit: prstenje, ogrlice, narukvice, naušnice, ukrase za šešire i torbe i drugo, po čemu sam možda i jedina u ovom dijelu Europe", kaže vrijedna i poduzetna Kata koja na svom OPG-u organizira za učenike radionice izrade nakita na dijelovima ljusaka od nojevih jaja, a svoje rukotvorine prodaje po sajmovima, izložbama i suvenirnicama.

Ženka godišnje snese 35 do 40 jaja

U svom nojarniku Kata ima tri pasmine nojeva koje je dr. Šuran odabrao kao otpornije za to podneblje. Najveći je crveni afrički noj, on je ujedno i najopasniji, afrički crni noj je malo manji, a najmanji među njima je afrički plavi noj. On je najmiroljubijiviji i s njim se djeca najviše igraju i hrane ga.

"Ženka noja godišnje donese od 35 do 40 jaja, obično pronesu u ožujku ili početkom travnja, a toplih zima može to biti i krajem veljače, a prestaju nositi obično u devetom mjesecu. Ja se do sada nisam bavila proizvodnjom pilića, ali su mi po jaja dolazili uzgajivači nojeva iz Slovenije koji imaju inkubatore i valionike i time se bave. Budući da imam sve više upita za piliće nojeva, jer puno ljudi u Hrvatskoj ima male zoološke vrtove, vjerojatno ću početi proizvoditi piliće. Drugo, htjela bih male nojeve naučiti jahati, jer i to je moguće, a to bi bila prava mala atrakcija za mlađe posjetitelje", kaže gospođa Kolarić

Kod noja je sve iskoristivo - meso, jaja, perje, rožnica

Ističe da su nojevi vrlo privrženi čovjeku, ali su te radoznale i velike ptice pomalo i strašljive, u što se uvjerila kada je proljetos nabavila ovce koje je smjestila u tor u neposrednoj blizini nojeva.

U blizini nojeva i ovce

"Nojevi su ih gledali u čudu maltene 3 mjeseca. U tom razdoblju bilo je manje jaja, jer kada su uplašene ženke nojeva nose manje jaja. Sad su se konačno priviknuli jedni na druge, ovce ih jako vole, hoće biti što bliže nih, a nojevi se ih ne više ne boje. Inače, nojevi nisu zahtjevni za držanje što se tiče posla oko njih, ali su skupi jer jedu puno hrane, na mjesec ovom jatu moram osigurati oko 700 kilograma žitarica. Mladi nojevi do starosti 6 mjeseci slični su purama, vrlo su osjetljivi i ne smiju na kišu, i moraju jesti ili pasti vrlo kratku travu do dva centimetra. Kada su stariji od šest mjeseci hrane se slično kao i konji, jedu pretežno zob, malo ječma, suraži, i vrlo malo kukuruza i puno, puno trave koje ovdje imaju u izobilju", kaže naša susretljiva domaćica. Podsjeća da je od noja iskoristivo gotovo sve: kvalitetno meso, jaja, njihovi veliki nokti, do perja i rožnice.

Stvara uvjete za seoski turizam

Kata Kolarić zaljubljena je u svoj lijepi rodni kraj. Svoj OPG želi upisati u ekološki upisnik. Zanimljivo je da za sada, kako kaže, prema važećim hrvatskim zakonima, nema pravo na poticaj za uzgoj nojeva, nema ih u zakonima. Ipak, nada se da će njezino gospodarstvo, koje i sada održava po ekološkim načelima, jer ne koristi mineralna gnojiva i pesticide, dobiti i taj status prijelaznog razdoblja, a za nekoliko godina i ekološki certifikat.

"Bez obzira što sam umirovljenica, ja sam još uvijek puna planova. Velika mi je želja i vrlo sam blizu ostvarenju te ideje, napraviti ovdje na gospodarstvu kušaonicu jela od nojevih jaja. Posebno su fine kremšnite od njih, jer su u usporedbi sa kokošjim jajima puno gušća i kremastije što u kolačima dolazi do izražaja. Preuredila sam malu drvenu kućicu i u njoj ću napraviti galeriju nakita.

Želim ovdje stvoriti uvjete za seoski turizam, za druženje ljudi koji žive u gradovima i koji nemaju mogućnost svakodnevno provoditi vrijeme u lijepoj rirodi. Željela bih barem malo, koliko je u mojoj moći, pripomoći oživljavanju ovog lijepog sela, svojim primjerom pokazati da bi sličnim putem mogli krenuti i neki mlađi ljudi. Jer ovdje na selu puno je ljepše i opuštenije živjeti, sa manje stresa, sa mogućnosti proizvodnje zdrave ekološke hrane", sanjari Kata Kolarić o oživljavanju Kozarica i mnogih drugih sela koja zbog siromaštva i nedovoljne brige mjerodavnih odumiru.


Fotoprilog


Tagovi

Kata Kolarić Kozarice Novske Nojevi Jaja Tjestenine Unikatni nakit Ljusaka jaja Edmondo Šuran Prstenje Ogrlice Naušnice Europe Izložbama Meso Perje Rožnica Ekološki upisnik Seoski turizam Vjekoslav Hudolin.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobro jutro, kako nikad nisam vidjela niti sijala sjemenke poriluka, rado bih pokušala nešto novo naučiti. Na ovom sam portalu našla općenito o sadnji poriluka, no sad imam konkretnu nedoumicu pa lijepo molim savjete :) Na slici se vide mal... Više [+]