• Proizvodnja mlijeka
  • 06.03.2021. 10:30

Mlijeko od krava s farme ili sa slobodne ispaše - koji je vaš izbor?

Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za mlijekom kojem kupac želi znati porijeklo rezultiralo je zaokretom u mljekarstvu.

Foto: Depositphotos/huggy1
  • 657
  • 318
  • 0

Suvremeno mljekarstvo nastalo je na principu - kako smanjiti troškove hranidbe, a pritom tehnološkim, genetskim i selekcijskim radom postići maksimalnu proizvodnju mlijeka po grlu i također osigurati optimalne uvjete držanja i zdravstvenog stanja. Visoka proizvodnja i veliki napori nepobitno izazivaju stres kod životinja, što je kasnije i jedan od uzroka pojave određenih bolesti.

Granice u proizvodnji se kontinuirano pomiču. Borba na tržištu danas je rezultirala da na europskim farmama imamo grla koja u jednoj laktaciji proizvode i više od 10.000 litara mlijeka. Ako je za nastanak jedne litre potrebno da kroz vime procirkulira 500 litara krvi, onda možemo samo zamisliti o kojim naporima se radi tijekom cijele laktacije.

Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za proizvodom kojem kupac želi znati porijeklo, rezultiralo je, za sada samo u nekim europskim zemljama, zaokretom i pojavom mlijeka s pašnjaka.

Slobodna ispaša smanjuje troškove

U Velikoj Britaniji postoji sada već brend u supermarketima pod nazivom "Mlijeko krava koje skaču od sreće", a nastao je kao potreba novog pravca u ovom sektoru. Konvencionalno proizvedeno na farmi, u mnogim zemljama nema rentabilnu otkupnu cijenu. Nedostatak povoljne cijene farmeri u Britaniji nadomjestili su prodajom skuplje litre mlijeka, sa slobodne ispaše, od krava koje tijekom godine minimalno 180 dana s više od šest sati dnevno provode na ispaši, slobodno se krećući.

Ono obiluje hranjivim tvarima koje grla ispašom unose od raznih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava. S druge strane, ovakav princip proizvodnje smanjuje troškove veterinarskih usluga, postotno opada rizik od pojava raznih bolesti, samim tim je bez zaostataka antibiotika i raznih animalnih hormona.

Često se kod nas koristi izraz "prerađeno mlijeko" pod kojim se podrazumijeva da je pasterizirano i kao takvo termički obrađeno pušteno u prodaju. Međutim, jako bitna činjenica je da slobodna ispaša ne može parirati farmerskom uzgoju krava u pogledu količine, a s druge strane za potrošača to i nije toliko bitno, ako striktno traži mlijeko poznatog porijekla nastalo na principima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Kako mlijeko dobije oznaku "s pašnjaka"?

Za ovakav tip uzgoja, farmer mora osigurati znatne površine za ispašu i očekivati manje proizvedene količine. No, u prodaji mlijeko s pašnjaka ili livada dostiže i dvostruko veću cijenu koštanja. Što je to što nam jamči da je ono nastalo od životinja koje se hrane isključivo ispašom?

U pitanju je certifikat koji izdaje ovlaštena certifikacijska kuća i koja kontinuirano tijekom godine obavlja monitoring ovakve proizvodnje. Osnovni kriteriji koji moraju biti ispunjeni su:

  • slobodna ispaša na pašnjacima;
  • hrana/trava ne smije biti tretirana pesticidima niti umjetnim gnojivima;
  • potpuna zabrana korištenja antibiotika. U izuzetnim slučajevima njihove upotrebe, krava se izuzima iz stada minimalno na godinu dana i
  • ispaša tijekom cijelog dana, bez ograničenja na nekoliko sati

Tagovi

Proizvodnja mlijeka Slobodna ispaša Laktacija Prerađeno mlijeko Proizvođači Potrošači Pašnjaci


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Trnina, mačja šljiva ili divlja šljiva