Mlijeko ne može biti proizvod na akciji!

Strašno je da pola litre vode dođe kao dvije litre mlijeka. Teško je to normalnom čovjeku objasniti. Krenut ćemo s provjerom patvorenosti mlijeka i ima li vode u njemu te da pravi li se od mlijeka u prahu. U tom segmenutu i trgovci nisu korektni. Mlijeko ne može biti proizvod na akciji, to ćemo i zakonom rješavati, najavio je Tolušić u svom razgovoru za RTL.

Mlijeko ne može biti duplo jeftinije od vode

Odnos cijene mlijeka i vode je detalj koji već dugo šokira proizvođače mlijeka. Dok se na policama trgovina pola litre vode prodaje po cijeni od 5 kuna, za približno istu cijenu prodaje se litra svježeg mlijeka. Voda se kategorizira kao premium, čista izvorska voda, s mineralima, dok je mlijeko ograničeno samo na podjelu prema udjelu mliječnih masti i bjelančevina.

Kupac u trgovini može birati između premium i standardne vode. I kod mlijeka imate premium i standardno mlijeko, ali to krajnji kupac ne vidi, kaže predsjednica Udruge velikih mliječnih farmi Mliko Elvira Sterle

Predsjednica Udruge velikih mliječnih farmi Mliko i predsjednica uprave farme Vigens Elvira Sterle već duže vrijeme upozorava na potrebu brendiranja mlijeka prema drugim kriterijima. Ona je još 2008. godine na Svjetskom kongresu proizvođača mlijeka u Americi predložila da se na globalnoj razini brendira mlijeko.

Mlijeko po klasi otkupljuju, a što izlazi?

"Kupac u trgovini može birati između premium i standardne vode. Razliku između njih određuje njihov kemijski sastav. I kod mlijeka imate premium i standardno mlijeko, ali to krajnji kupac ne vidi jer ono nije brendirano te se kupuje po masnoći. No, mljekare kod plaćanja mlijeka razlikuju mlijeko po klasi, ali u krajnjem ga proizvodu kao takvog ne nude kupcu, što onemogućuje da se i u otkupu napravi bitno veća razlika za, nazovimo to, premium mlijeko", kaže Sterle.

Ograničeni EU uredbom

U ostvarivanju cilja brendiranja mlijeka na drugim osnovama, što bi kao učinak imalo mogućnost drugačijeg tržišnog pozicioniranja mlijeka, Ministarstvo poljoprivrede mora manevrirati u okvirima EU uredbe 1308/2013. Navedena uredba mlijeko kao konzumni proizvod gleda uglavnom po udjelu mliječne masti, razine temperature pri termičkoj obradi u procesu proizvodnje i dodatcima finalnom proizvodu. Nigdje se ne precizira mogućnost kategorizacije prema čistoći mlijeka, prirodnom bogatstvu mineralima i vitaminima. Paradoksalno je da bolju pozicioniranost može dobiti umjetno obogaćen proizvod, nego prirodno kvalitetno mlijeko.

Iz svega navedenog možemo očekivati kako će Tolušić pročešljati police dućana s mlijekom, isto kao što je to napravio s bijelim mesom u frižiderima trgovina. Brenidranje mlijeka je nešto što će trebati pričekati promjene na globalnoj ili bar EU razini.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL