Pretraga tekstova
Otkrivamo što su mikotoksini, koliko su opasni, i što sve možemo poduzeti, kako bi neutralizirali njihovo štetno djelovanje.
Pljesnivost hrane nam je otprilike svima poznata, pogotovo kada su promjene na namirnicama vidljive golim okom. Prilikom proizvodnje i skladištenja komponenti za proizvodnju stočne hrane dolazi do kontaminacije određenim rodovima plijesni, koje su sposobne producirati specifične metabolite, pod nazivom mikotoksini.
Često nismo ni svjesni da se mikotoksini nalaze u hranivima, jer su nevidljivi ljudskom oku. Za naše uvjete značajni rodovi plijesni koji se javljaju kao kontaminanti hraniva su Aspergillus i Fusarium sa svojim vrstama. Ove plijesni su sposobne proizvesti nekoliko stotina vrsta mikotoksina, a najznačajniji od njih su: Aflatoksin, Trihoteceni, Zearalenon, Fumonizin, Okratoksin. Ove kemijske tvari štetno djeluje na organizam životinja, u vidu kancerogenosti, teratogenosti, dovode do oštećenja jetre i bubrega, također, pokazuju estrogene efekte na reproduktivne organe, koji su ogledaju u vidu steriliteta, pobačaja, mrtvorođenih plodova.
Značajno je napomenuti da mikotoksini djeluju postepeno i kroz duži vremenski period, mnogi mikotoksine nazivaju "tihim ubojicama farme", upravo zbog toga što simptomi na životinjama ne moraju uvijek biti jasno vidljivi. Međutim ekonomski i proizvodni parametri farme će svakako biti narušeni. U situaciji kada su simptomi na životinjama jasno izraženi, radi se o ozbiljnoj mikotoksikozi, koja zahtijeva neodložan tretman. Poljoprivrednici najčešće uoče promjene na spolnim organima u vidu vulvo-vaginitisa, pogotovo kod tek oprašene prasadi, također, izostank estrusa, probleme s plodnošću, promjene na koži.
U našim uvjetima proizvodnje najveći problem predstavlja kukuruz, žitarica koja je procentualno najzastupljenija u hranidbi domaćih životinja, također značajni su ječam, tritikale, pšenica. Žitarice mogu biti inficirane s više vrsta plijesni, koje proizvode više vrsta mikotoksina, a oni jedan drugom pojačavaju djelovanje. Treba dodati činjenicu da žitarice mogu biti kontaminirane na samoj njivi, tijekom vegetacije, ali i u samom procesu skladištenja i čuvanja. Razvoju plijesni svakako pogoduju uvjeti s povišenom vlagom, i u sezonama s takvim klimatskim uvjetima možemo očektivati otežanu situaciju. U ne malom broju slučajeva, događa se da same životinje odbijaju jesti hranu u kojoj su prisutni mikotoksini, a svinje su tu pravi majstori, da otkriju kontaminiranu hranu.
Put mikotoksina od žitarica do čovjeka vodi preko namirnica animalnog porijekla. Ako životinje jedu hranu koja sadrži mikotoksine, možemo očekivati da i njihovi proizvodi sadrže iste. Svi se sjećamo kolika se prašina digla oko prisutnosti mikotoksina u mlijeku i utvrđivanju normativa i dozvoljenih količina, ništa manje su ugroženi meso i jaja. Što se tiče štetnog utjecaja mikotoksina na organizam čovjeka, dokazani su kancerogeni i heptotoksični efekti. Veliki problem, kao i kod životinja, predstavlja dugotrajna izloženost.
Prema nekim podacima FAO, više od 25% hrane na svjetskom nivou je kontaminirano ovim štetnim materijama.
Što se tiče same borbe protiv mikotoksina, ona treba biti detaljna i strategijska. U vremenu moderne poljoprivrede veliki je luksuz prepustiti situaciju samoj sebi. Borbu započinjemo još na njivi pravilnim i blagovremenim tretmanom i zaštitom usjeva, najčešće se radi o fuzariozi zrna. Prilikom transporta i skladištenja voditi računa o higijeni. Žitarice treba smjestiti u očišćena i dezinficirati skladišta, skladištiti zrno s vlagom ispod 13%.
U samom procesu proizvodnje smjesa za hranidbu životinja, obratiti pažnju na higijenu mješaonica i opreme za manipulaciju stočnom hranom. Preporuka je prilikom proizvodnje silaže, kao i izrade gotovih smjesa, koristiti preparate koji djeluju kao vezivači i inaktivatori, oni će svojim djelovanjem uništiti i neutralizirati mikotoksine. Uglavnom se radi o preparatima na bazi minerala, najčešće zeolita, miješaju se s hranivima prilikom proizvodnje stočne hrane.
Kontrola i mjerenje razina mikotoksina u namirnicama za prehranu ljudi, također je jedan od vrlo važnih vidova borbe.
Generalno, "priča" oko mikotoksina nije ni malo bezazlena i naivna. Gledano sa stanovišta samog poljoprivrednika zahtijeva ozbiljan pristup i poduzimanje svih preporučenih mjera i postupaka, kako bi se štetne posljedice po zdravlje svele na minimum.
Autor
Milan Kosanović
Više [+]
Doktor veterinarske medicine koji je cijelog života u kontaktu s poljoprivredom. Zainteresiran za ekološku proizvodnju i ekologiju. Ljubitelj pasa i poznavatelj kinologije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?