Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja kulena
  • 06.11.2021. 13:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Meso tropasminskih križanaca s nerastom durokom najbolji za slavonske kulenove

U osječkoj HGK održana je radionica za proizvođače kulena gdje je pet stavki istaknuto kao najvažnijim za vrhunski rezultat: pasmina, stelja, hranidba, kilaža i starost svinje.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 575
  • 111
  • 1

Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Osijek organizirala je radionicu za proizvođače kulena, na kojoj su kroz savjetovanja i razmjena iskustava u proizvodnji željeli pomoći prerađivačima mesa, kako bi unaprijedili svoju proizvodnju ove delicije Slavonije, Baranje i Srijema.

Sudionici radionice mogli su čuti vrijedne informacije od vrsnih naših stručnjaka, postavljati pitanja i sudjelovali su u raspravi o nekoliko tema - od namjenskog tova svinja, važnosti odabira sirovine u proizvodnji kulena, tehnologiji proizvodnje kulena – fermentaciji, dimljenju i zrenju, kao i praktičnim iskustvima iz proizvodnje i mogućem nastanku grešaka.

Iz izlaganja prof.dr.sc Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek možemo zaključiti da najbolje rezultate u tovu za proizvodnju kulena daju tropasminski križanci s durokom kao terminalnim nerastom. Druga važna stavka je i da se drže na dubokoj stelji kao i hranidba kombinacijom žitarica i voluminoznim krmivima.

"Tjelesna težina koja je potrebna je od 160 do 180 kilograma žive vage", naveo je kao četvrto te dodao da je jasno da se ta težina može danas postići brzo, ali to nije dobro već svinja treba biti minimalno godinu dana stara. Jer s najmanje 12 mjeseci se dobiva povoljan učinak na kvalitetu mesa i masti.

Bilo je dosta i pitanja što s mesom crne slavonske svinje i zaključak je da od tih svinja nije moguća veća proizvodnja kulena zbog njihove kvalitete mesa i kako na kraju taj proizvod izgleda. Odnosno, od jedne crne slavonske svinje može se dobiti maksimalno jedan kulen i on neće biti ni približno kvalitetom ovome od svinja u kombinaciji s durokom kao nerastom.

Prof.dr.sc. Vladimir Margeta na radionici u Županijskoj komori Osijek 

Prof.dr.sc. Ivona Đurkin Kušec s FAZOS-a govorila je o važnosti odabira sirovine za proizvodnju kulena. A najviše je pitanja bilo koliko je važno prema pH vrijednosti znati koje meso je za kulen, a za koje kratkotrajne mesne prerađevine.

Greške u proizvodnji kulena bila je tema izlaganja izv.prof.dr.sc. Krešimira Mastanjevića, a o praktičnim iskustvima u proizvodnji pričao je okupljenima u osječkom HGK Miodrag Komlenić. voditelj proizvodnje u PC Baranjka tvrtke Belje plus d.o.o


Tagovi

Kulen Dr.sc. Vladimir Margeta Ivona Đurkin Kušec HGK


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas bez navodnjavanja ne možemo govoriti o ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izgradnja akumulacije u svrhu navodnjavanja je velika investicija, ali ima niz prednosti. Više detalja su nam otkrili Siniša Hrgović, dipl.ing.agr, Adam D... Više [+]