Masovno se gase stočne farme

Nakon nezadovoljstva preniskom otkupnom cijenom mlijeka, poljoprivrednih prosvjeda, problema oko povišene razine aflatoksina, hrvatski mljekari su, u novu proizvodnu 2014. ušli utihnuvši. No, to nikako nije znak da su silazni trendovi u toj proizvodnji stali ili da su zapuhali neki novi, bolji vjetrovi. Dapače, pod teretom preniske otkupne cijene, visokih inputa, velikih kredita i drugih obveza masovno se gase farme, procjenjuje predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda Branko Kolak. Mnogima su završni udarac zadali leukoza goveda, zbog koje je u 2012. na prisilnom klanju završilo oko 1.200 grla, i spomenuti aflatoksin na koji je u jeku slučaja povišenja vrijednosti u mlijeku tog toksina bilo pozitivno više od 600 proizvođača, izjavio je za Glas Slavonije Kolak.

Preniska otkupna cijena

"Imate inpute, a nemate realizaciju" - pojašnjava to za mljekare dodatno teško razdoblje čelnik SUHUH-a. "Godišnja domaća proizvodnja od 670 milijuna litara mlijeka lani je pala na 490 milijuna, uz daljnje prognoze da će se taj negativan trend nastaviti. Jer, otkupna cijena je preniska i sada se kreće od 2,50 do 3,00 kn, ovisno o količini i kvaliteti o kojoj već dovoljno govori podatak da je oko 96 % mlijeka iz domaće proizvodnje prve klase", kaže Kolak. Od ranih 2000.-ih i početaka ambiciozno zamišljenog Operativnog programa i tadašnjih hrabrih brojki od 51.000 farmi, sada je preostalo samo oko 10.000 farmi. Razlog peterostrukom smanjenju broja farmi je u tome što su svi koji su u tim početcima krenuli u proizvodnju mlijeka po naputcima države i Sabora računali na osnovicu od 4 kn/l s premijama prema kojoj su i rađeni programi. No, 2012. ta je osnovica prepolovljena na oko 2 kn/l što ovu proizvodnju mnogima čini neodrživom pa farme propadaju, gase se, zatvaraju, završavaju na dražbama. "Samo u zadnjih 5 - 6 dana, ono što ja znam, zbog nemogućnosti nastavka proizvodnje prodane su tri farme sa stokom. Znali smo da će se takvi negativni trendovi dogoditi, upozoravali smo na to resornog ministra, prosvjedovali, no danas jedino možemo s gorčinom konstatirati da smo bili u pravu no, da nas tada nije slušao onaj tko je trebao i morao", kaže Kolak.

Problemima nema kraja

Na žalost, njegove prognoze govore da ni tu mukama za mljekare nije kraj. "Prema mojim prognozama, proizvodnja će i dalje opadati, izgubit ćemo još oko 100 milijuna litara i bit će u takvim okolnostima optimalno ako se ona zaustavi na oko 400 milijuna litara godišnje. Kažem 'to će biti optimalno' jer može biti još crnje", prognozira Kolak.

"Sirovinac bi za mlijeko trebao dobiti 50 do 55 % od cijene mlijeka na trgovačkoj polici. Konkretno, na cijeni svježeg mlijeka od 7 kn/l proizvođač bi trebao dobiti 3,7 do 3,8 kn/l. Uz prosječnu prodajnu cijenu od 6 kn/l, sirovinac treba dobiti 3,30 kn/l", kaže Kolak. Procjenjuje da su godišnje potrebe Hrvatske za mlijekom i mliječnim prerađevinama oko milijardu litara što bi domaći proizvođači, da klima nije takva i da ih ne prate negativni trendovi, ocjenjuje, mogli proizvesti.

"No, sada nije tako nego su sve okolnosti koje nas prate, očito, 'nakarikane' u korist uvoza značajnih količina mlijeka, dok pametne zemlje znaju štititi svoju proizvodnju" - kaže Kolak. Ponavljajući kako ni 2014. godina neće donijeti zaokret u domaćem mljekarstvu nabolje.

Tko je zakazao i zašto?

Da su ministarstva zakazala smatra i Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk. - Pad proizvodnje od 20 posto u samo godinu dana je ozbiljan problem i s njim se resorno ministarstvo trebalo početi baviti prvi mjesec kad je do pada došlo. Ovaj sektor zapošljava 30.000 ljudi od čega je 20.000 na selu - poljoprivrednici i farmeri koji imaju farme mliječnih krava i od toga prehranjuju svoje obitelji. Može li si Hrvatska dopustiti dodatnih 30.000 nezaposlenih iz sektora koji bi trebao biti nacionalni interes - proizvodnja hrane?

Hrvatski farmeri posluju u znatno težim uvjetima od svojih EU kolega. Ulazni troškovi i repromaterijal su znatno skuplji. PDV na repromaterijal u Hrvatskoj iznosi 25 posto dok je on u Sloveniji 9 posto. Snižavanje tih troškova, kao i usmjeravanje novca na selu kroz brze kredite za kupnju junica te isplaćivanje većih poticaja za farmere koji su bitno smanjeni (u 2011. isplaćeno je 538 milijuna kuna poticaja, a u 2012. 366 milijuna kuna), pitanje poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje vlastite hrane, kao i konačno povlačenje sredstava iz EU fondova, mogli bi pokrenuti mljekarstvo. Iza svega leži dakle, sporost državnog aparata.

Prije dvije godine mljekari su u znak prosvjeda uslijed niskih otkupnh cijena poklanjali mljeko građanima, a ovaj put postavlja se pitanje hoće li ga uopće i biti.

Foto: depositphotos, Gerasimov