• Uzgoj svinja
  • 29.11.2018. 07:30

Marijan Kundakčić: Ljudi nemaju kome prodati svinje, treba vidjeti kako to rade Talijani i Španjolci

Iako posljednjih godina nije bilo medijskih natpisa o opasnim bolestima domaćih svinja, prema riječima naših sugovornika, stanje u svinjogojstvu daleko je od idealnog. 

Foto: Youtube/screenshot
  • 1.445
  • 124
  • 0

Landras, fajferica, durok i jorkšir, neke su od najpoznatijih pasmina svinja, čiji uzgoj ima dugu tradiciju kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u Slavoniji. Svaka od njih ima svoju prednost, ali prema riječima iskusnih uzgajivača, pravilnim križanjem pasmina dobiva se najkvalitetnije svinjsko meso za daljnju proizvodnju. 

"Na našem gospodarstvu su mješanci bijele domaće svinje križane s landrasom, jorkširom i original nerastom koji je durok. Opće je poznato da to daje jako dobru kvalitetu mesa, ukusnost, s malim postotkom vode. To mesno tkivo je prošarano s masnoćom što daje još bolji ukus našim proizvodima", rekao je Marijan Kundakčić iz Grabarja, proizvođač suhomesnatih proizvoda i uzgajivač svinja. 

No, nisu samo križane pasmine svinja odlične za okus mesa, nego su i poprilično otporne na bolesti i vremenske uvjete s čime se slaže i Stjepan Jupek iz Novih Bankovaca koji se svinjogojstvom bavi gotovo 20 godina.

Križane pasmine su otpornije na bolesti

"Imam šest grla, to su u križanci landrasa i duroka, a nerast je čisti landras. Definitivno su bolje križane svinje od čistokrvnih pasmina, otpornije su na bolesti s kojim gotovo da i nisam imao problema. Jedino se dogodi proljev kod malih prasaca, ali to je uobičajeno", rekao je Jupek. 

"Ja gotovo da nemam nekih situacija sa svinjama kada je riječ o zdravstvenim problemima. Ti mješanci ne traže nekakve ekstremne uvjete, poput temperatura u prasilištima od 20 ili 25 stupnjeva, ne traže intenzivnu hranu "nabrijanu" s proteinima i raznim stimulansima za rast i razvoj", dodao je Kundakčić.  

Iako posljednjih godina nije bilo medijskih natpisa o opasnim bolestima domaćih svinja, prema riječima naših sugovornika, stanje u svinjogojstvu daleko je od idealnog. 

"Stanje je jako nestabilno. Preko ljeta cijenu budu dosta manje, a sada kada dođe prosinac i Božić, onda je veća potražnja pa naravno i cijene. Možda bi bilo dobro da je cijena realna i univerzalna cijele godine, da ne bude ni 14, ali niti 20 kuna kao sada za Božić. Neka bude 18 kilograma non stop. To bi bila možda realnija cijena", predlaže Jupek. 

Cijene dosta variraju

"U našem selu je smanjena proizvodnja, kada se uspoređuje s vremenom predratnih godina, čak bih rekao i 80 posto. Cijene variraju, u početku će ljudi držati realnu cijenu, onda će ona pasti, a ako ne budu mogli prodati, morat će meso voziti u najbliže klaonice i dati ih po sramotnim cijenama gdje je ispod svakog minimuma zarade, znači čisti gubitak", ističe Kundakčić. 

Kako svinjogojstvo ipak ne bi bio čisti gubitak, olakotna okolnost uzgajivačima je vlastita proizvodnja hrane za životinje, a pomažu im i državni poticaji. 

"Sam proizvodim hranu za svinje i koliko imam hrane toliko radim. Htio sam proširivati proizvodnju, ali sam odustao. Za zemlju dobijem poticaje, za krmače dobijem 530 kuna i onda me to drži. Kad ne bih imao toga svega, ne bih uopće razmišljao, samo bih živio od mirovine i gotovo", priznaje Jupek. 

Još jedan vjetar u leđa je i izrada gotovih suhomesnatih proizvoda, kao što to radi obitelj Kundakčić, no kako kaže naš sugovornik ni tu "ne cvjetaju ruže" kada je o količini administracije riječ.   

Hrvatsko svinjogojstvo je na prekretnici

"Tu se isto smanjuje zarada, jer ste opterećeni raznim davanjima. Od kredita da napravite takve objekte do same veterinarske inspektorske regulative koje vam nameću svoju neku dinamiku. U ovom našem obliku proizvodnje suhomesnatih proizvoda, imate analizu vode, briseve alata, zidova, noževa i analizu gotovih proizvoda. Uskoro ćemo na deklaracijama morati imati nutritivne vrijednosti kod gotovog proizvoda. Znači svaka ta kontrola vam nameće troškove koji vam opterećuju taj proizvod", pojašnjava Kundakčić. 

Prema riječima naših sugovornika, hrvatsko svinjogojstvo je na prekretnici i sve manje ljudi pokazuje interes za taj posao. 

Mladi nisu zainteresirani za svinjogojstvo

"Ima još nas starijih uzgajivača, ali mladi ljudi nisu zainteresirani za svinjogojstvo. Trebalo bi stabilizirati nekako te cijene ako se može ikako, onda bi možda mlade nekako privukli da to rade, a ovako ja ne znam što će biti. Šteta, jer ovo je lijep posao i nije loše biti svoj gazda", zaključuje Jupek.

"Mislim da se sve više farmi zatvara. Mi bi svi voljeli da je suprotno, da se otvara. Međutim ne vidimo neku budućnost. Ljudi proizvode i onda nemaju kome to prodati. Trebalo bi neke oštre rezove napraviti, zabraniti taj uvoz, malo kopirati zapadne zemlje, pogledati kako to rade Talijani i Španjolci. Oni usklade uvoz i izvoz, stoga njihovi proizvođači relativno dobro zarade", rekao je za kraj Kundakčić. 


Povezana biljna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Sinonim: - | Engleski naziv: Pig breeding | Latinski naziv: -

   Pročitaj više »

Tagovi

Svinjogojstvo Uzgoj svinja Marijan Kundakčić Suhomesnati proizvodi Fajferica Landras Durok Jorkšir


Partner

Poljoprivredna televizija

Požega, Hrvatska
tel: 034 202-192, e-mail: info@poljoprivredna.tv web: http://www.poljoprivredna.tv

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi