Margeta: Prije 30 godina imali smo 250.000 krmača, sada ih je oko 65.000, a još i bolest prijeti

Nakon više od pola godine prekida rada, farma Sokolovac u Baranji ponovno je otvorena i uskoro kreće s proizvodnjom u punom kapacitetu, a što je omogućeno nakon provedenih opsežnih biosigurnosnih mjera i stroge kontrole uvedene zbog rizika od afričke svinjske kuge (ASK).

"Prošli smo tri ciklusa proizvodnje koji su mogli biti odrađeni na toj farmi upravo zbog epidemije koja je ondje buknula i zaraze koja se pojavila. To jasno govori koliki je bio ekonomski štetan učinak. To je ujedno i primjer drugima, svima onima koji su imali problem s ASK-om, koliko je štete nanijela našem svinjogojstvu i gospodarstvu općenito u našoj županiji“, rekao je doc.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Prevencija i zaštita

Prema tome, dodaje Margeta, potrebno je da ljudi budu svjesni kako virus nije nestao te da je i dalje prisutan, zbog čega će se s njim morati živjeti sljedećih desetljeća uz stalni oprez. Stoga je nužno da se sve propisane mjere koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, donijelo u vezi prevencije i zaštite od ove bolesti i dalje dosljedno provode, bez obzira na to što je trenutno, kako se navodi, prisutno određeno zatišje.

"Imali smo sličnu situaciju i prošle godine, upravo negdje u ovo doba kada se ponovo pojavila epidemija. Kako kreću radovi u polju, ljudi se više kreću šumom, a životinje su sve aktivnije, virus je i dalje prisutan među nama", podsjeća Margeta dodajući da upravo zbog takvog povećanog kretanja ljudi i životinja dolazi do aktivacije samog virusa i povećane mogućnosti njegova prijenosa na svinje, te vrlo brzo može doći do ponovnog izbijanja epidemije.

Zaraza se još uvijek zadržava u prirodi

Uočeno je da su pozitivni učinci obilaska inspekcija poljoprivrednih gospodarstava vidljivi, no u razgovorima s kolegama, veterinarima, savjetodavnom službom i predstavnicima HAPIH-a, napominje Margeta, utvrđeno je da je ranije bilo dosta nepravilnosti u provedbi biosigurnosnih mjera.

Iz Srbije i BiH se uvoze proizvodi od svinjskog mesa? Vlajčić upozorava na neodgovorno ponašanje

"Apeliram na uzgajivače, posebno one koji kod kuće imaju svinje i bave se lovom, da što manje ulaze u šume kako bi smanjili rizik širenja bolesti. Virus, prema iskustvima iz prošle godine i ove zime, i dalje postoji među populacijom divljih svinja jer nisu sve jedinke uklonjene te se zaraza još uvijek održava u prirodi", dodaje.

Međutim, ističe se da su proizvođači u međuvremenu shvatili ozbiljnost situacije te su se posvetili njihovoj dosljednoj primjeni, pa se može reći da je danas stanje, kada je riječ o provedbi biosigurnosnih mjera u cilju zaštite od afričke svinjske kuge, znatno poboljšano u odnosu na ranije razdoblje.

"Još uvijek postoje ljudi koji vjeruju da je riječ o nekakvoj teoriji zavjere ili izmišljenoj bolesti, međutim u praksi je bilo toliko primjera koji su jasno pokazali da je riječ o vrlo ozbiljnoj i opasnoj bolesti od koje se moramo štititi te s kojom ćemo, nažalost, morati živjeti, budući da se radi o virusu koji je vrlo postojan u populaciji i teško ga je u potpunosti ukloniti“, ističe.

Broj krmača znatno pao

Margeta se osvrnuo i na situaciju u svinjogojstvu za koju kaže da je loša. Podsjeća da je Hrvatska već desetljećima u padu što se tiče i obujma i broja svinja. Rezultati za prošlu godinu su možda, kad govorimo o ukupnom broju rasplodnih krmača u Hrvatskoj, najporazniji u zadnjih možda 50 godina.

"Imamo svega oko 65 tisuća krmača, a prije 30 godina imali smo 250 tisuća, ili prije 10 godina preko 100 tisuća. Tako da je evidentan pad. Nažalost, on će se nastaviti i dalje", smatra ovaj stručnjak dodajući da je jednim dijelom možda tome doprinijela i ASK, ali su razlozi tih problema ipak puno dublji. " Jednostavno, ljudi više ne vide perspektivu u držanju svinja“, napominje Margeta.

U četiri godine izgubljeno 2,4 milijuna svinja: Afrička svinjska kuga ne posustaje

Radi se o fizičkom radu koji često nije dovoljno profitabilan, a proizvođači su izloženi globalnom tržištu i pritisku jeftinog uvoznog svinjskog mesa. Zbog toga je konkurentnost malih proizvođača sve upitnija, pa se procjenjuje da bi u idućih 10 do 15 godina proizvodnja mogla ostati uglavnom koncentrirana na velike farme i veće sustave. U takvim okolnostima svinjogojstvo na malim obiteljskim gospodarstvima moglo bi se znatno smanjiti ili opstati tek u manjim, ograničenim obujmima.

"Nažalost, to je takva situacija. Nije posljedica isključivo ove zadnje tri godine. Posljedica je, po meni, pogrešnih agrarnih politika i pogrešno donesenih odluka", iskren je Margeta koji zaključuje kako će se svinjogojci priviknuti i na to, kao i na sve drugo.

"Valjda će se morati dogoditi nešto da mi u glavi shvatimo da je održiva proizvodnja, proizvodnja vlastite hrane, ili čak ljudi na selu koji žive od vlastite proizvodnje, jedini put ka nekakvoj samodostatnosti i održivosti te prehrambenoj neovisnosti“, zaključuje Margeta.

Više pogledajte u videoprilogu Osječke televizije: