• Zaštićena vrsta
  • 16.09.2013. 09:02

Lovni turizam i stočarstvo na meti su vuka

Vukovi godišnje načine štetu u visini od 10 do 12 milijuna kuna, samo kada je vrijednost plijena u pitanju

Foto: http
  • 680
  • 75
  • 0

Hrvatska ima jedan od navećih potencijala za razvoj lovnog turizma u Europi, no unatoč tome, javljaju se mnogi problemi za stočare, pa i lovce, uslijed lošeg načina gospodarenja vukom. Stočarstvo i ovako siromašnih brdskih sela, zajedno s lovnim turizmom, teško stradava na području južne Hrvatske. Potrebno je bolje gospodarenje vukom, a ne njegovo istrebljenje, a kako kažu, glavni krivac prekomjerne zaštite vuka je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Održivo gospodarenje umjesto apsolutne zaštite

"Vuk je sastavni dio faune i dio tradicije života brdskih područja, no enormne štete koje počini na domaćoj stoci i divljači posljedica su nerazumne neograničene zaštite i manipulacije kada je gospodarenje tom životinjom u pitanju", tvrdi Marijan Grubešić iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta, za Glas Istre. S njim se slaže i glavni inspektor za lovstvo Ministarstva poljoprivrede Domagoj Križaj koji ističe kako umjesto apsolutne zaštite, treba težiti održivom gospodarenju tom populacijom. Kao strogo zaštićena životinjska vrsta, vuk ima apsolutnu zaštitu, što za lovce nije razumljivo jer se upravo vuk nalazi u samom vrhu hranidbenog lanca. Uvjereni su i kako je trenutačno stanje brojnosti vuka u Hrvatskoj takvo da dopušta zahvat od 30 posto bez ugrožavanja vučje populacije.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je utjecaj vuka na divljač prekomjerno negativan, što zadire u održivo lovno gospodarenje, a lovstvo je gospodarska grana koja donosi prihode u proračun, a bez prihoda nema niti novca za zaštitu vuka.

Grubešić navodi da danas imamo oko 220 do 240 jedinki vuka. Istraživanja su pokazala da je vuku dnevno potrebno od 3 do 3,5 kilograma hrane, iz čega proizlazi da on tjedno pojede plijen veličine srne ili ovce. Najveći utjecaj vuka na domaću stoku je u Dalmaciji, dok na području Gorskog kotara, vuk preferira divljač. Stočari često, zbog komplicirane administracije i neisplate naknade, ne pokreću zahtjeve za obeštećenje, dok službene statistike evidentiraju samo prijavljene i isplaćene štete, zbog čega i dolazi do manipulacije oko šteta koje vuk počini.

Vuk Hrvatsku košta 15-20 milijuna kuna

Grubešić tvrdi i kako vukovi godišnje načine štetu u visini od 10 do 12 milijuna kuna, samo kada je vrijednost plijena u pitanju. "Ako tome dodamo sve troškove vještačenja, troškove projekta zaštite vuka, indirektne štete kroz smanjenje potencijala seoskog i lovnog turizma, nije teško zaključiti da na godišnjoj razini vuk Hrvatsku košta 15 do 20 milijuna kuna".

"Ministarstvo zaštite okoliša drži totalnu zaštitu nad vukom jer svake godine za to vuče velik novac na projekte zaštite vuka, ali i nešto sredstava EU putem 'Life' projekata", uvjeren je Grubešić.

Iz Ministarstva zaštite okoliša poručuju kako za analizu šteta na stoci koriste zapisnike o očevidu ovlaštenih vještaka, te kako najviše stradavaju ovce i koze, zatim goveda te ponešto magaraca i konja, što je prosječno 1500 grla. Do 2012. prosječno je godišnje isplaćivano oko dva milijuna kuna za štete koje su počinile strogo zaštićene životinje, a u najvećem broju slučajeva radilo se o štetama od vuka, no i o štetama od strogo zaštićenih ptica na poljoprivrednim kulturama i slično.

Zbog smanjenja štete u Hrvatskoj se svake godine dopušta odstrel određenog broja jedinki. Vuk je u svim državama Europske unije strogo zaštićena vrsta, napominju iz Ministarstva i dodaju kako je njegova stroga zaštita obveza za sve države potpisnice Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Foto: http://animals.nationalgeographic.com


Tagovi

Vuk Zaštićena vrsta Lovni turizam Divljač Ovce Koze Stoka Šteta


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi