Ljetna hranidba stoke

Kvalitetnom i dovoljnom količinom krme stoka se može zaštititi, ali je pritom važna vrsta i njihova hranjiva vrijednost. Pitanje je jesu li grla hranidbom dobila sve potrebne sastojke, ne samo za svoje zdravlje već i za određenu proizvodnju.

Zbog toga je zadaća znanosti o hranidbi domaćih životinja da odredi ne samo potrebnu količinu krmiva već i vrijednosti glede sastava za vrstu i kategoriju stoke, kako bi hranidba bila dostatna, kvalitetna, potpuna i najekonomičnija.
Potrebne hranjive tvari u organizam životinje dospijevaju izvana, a biljnog su i manje životinjskog podrijetla.
Te hranjive tvari (sastojci) nužne svakoj životinji, prvenstveno stoci, svakako su bjelančevine (proteini), šećeri (ugljikohidrati), celuloza, masti, vitamini, a bez vode nema ni života.
Krma mora sadržavati i tvari dobivene prirodnim putem, ali i umjetnim dodavanjem deficitarnih tvari kojih u biljci nema.
Tijelo biljaka i životinja sastoji se od C, H, O, N, S, P, Ca, Na, K, Mg, Fe, J, Cl, Si, Mn i dr. Biljke sadržavaju više kisika (O), a životinje više (C) ugljika.
Životinja ne može poput zelenih biljaka pomoću klorofilne asimilacije pretvarati anorganske sastojke u organske.
Hrana (krma) je širi, a hranjivo (krmno) uži pojam. Hranjiva sadržavaju vodu i suhe tvari, sastavljene od neorganskih i organskih materija. Neorganska ili mineralna materija je pepeo koji ostaje nakon sagorjevanja. Organske materije su dušične (sirovi proteini, bjelančevine) i bezdušične (ugljeni hidrati sirove masti).

Biljke i životinje sadržavaju slične sastojke, kao što su:
- dušične tvari
- bezdušične tvari
- minerali (rudne tvari)
- vitamine
- nužnu vodu.

U biljnoj krmi prevladavaju ugljični hidrati, škrob i vlakna, a u životinskom su organizmu od ugljičnih hidrata samo glikogen i grožđani šećer. Vrlo su različite bjelančevine životinjskog šećera. Vrlo su različite bjelančevine životinjskog organizma.

Utovljena grla sadržavaju manje vode od mršavih, a starija manje od mlađih. Debele svinje sadržavaju 43 a jako utovljene 37 % vode. Novorođeno tele sadržava 75 - 80 % vode.
Najmanja količina masti kod životinja može biti 5 % žive tjelesne mase. Mineralnih tvari sadržava 2 - 6 %, pr. kod goveda Ca 1,33 %, P 0,74 %, Na 0,16 %, K 0,15 %, Cl 0,11 %, Mn 0,04 %, S 0,15 % i Fe 0,013 %.

Postotak bjelančevina kreće se između 10 i 20. Starije i deblje životinje sadržavaju manje bjelančevina. I biljni i životinjski organizam sadržavaju slične sastojke.

Koji su to sastojci?

Voda
Voda ispari pri temperaturi između 100 i 105 °C. Trava, voće, repa, krumpir, silaža sadržavaju od 60 do 90 % vode, sijeno, slama i pljeva od 12 do 17 %, zrnje žita od 11 do 15 %, uljane pogače od 9 do 13 %, mlinski otpatci od 9 do 16 %, a uljano zrnje od 7 do 9 %. Krmiva s više od 18 % vode lako se kvare, a najbolje se čuvaju ona sa 14 % vode.

Dušične tvari
Dušične tvari ili sirovi proteini, osim C, H, O i N sadržavaju manje S i P, a neke i Fe. Pod utjecajem kiselina ili fermenata razlažu se na jednostavnije spojeve (najjednostavnije su aminokiseline, od kojih u životinjskom organizmu nastaju životinjski proteini ili bjelančevine). Razne bjelančevine (tj. tvari s dušikom) iz građene su od raznih aminokiselina. Sirovi proteini dijele se na bjelančevine i amide. Bjelančevine se dijele na jednostavne i složene i na proizvode raspadanja.

Jednostavne bjelančevine su albumini, globulini, albuminoidi.
Složene bjelančevine su nukleoproteini, fosfoproteini, hromoproteini.
Amidi su ne bjelančevinasti dušikovi spojevi aspargin, glutamin, alkaloidi.
Krmiva s više probavljivih bjelančevina su vrjednija, od njih se u životinjskom organizmu stvaraju životinjske bjelančevine. Brašno od mesa sadržava oko 50 % probavljivih bjelančevina. Pšenične mekinje sadržavaju 11 %, zrnje žita od 6 do 11 %, trava i do 2 %, a korijenje i gomolji od 0,1 do 1 % probavljivih bjelančevina.
Proteini sadržavaju u prosjeku 16 % dušika.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor