Lički stočari: dosta nam je lažnih obećanja

Prema informaciji iz prve ruke od mjerodavnih iz Hrvatske poljoprivredne komore, stočari su s područja Like i Dalmacije na zajedničkom sastanku 24. veljače ove godine raspravljali o poljoprivredi, uglavnom o stanju u stočarstvu ukazavši tom prigodom i na probleme u toj iznimno značajnoj gospodarskoj djelatnosti za cijelu zemlju.

Nisu skrivali ni zabrinutost uslijed konstantnog opadanja stočnih grla - goveda odnosno muznih krava i junica, ovaca i koza u farmama i torovima diljem Like i Dalmacije, posebice proizvodnje mesa, mlijeka i sira. Ujedno su ukazali i na mogućnost eventualnog zaustavljanja daljnjeg iseljavanja mladih ljudi i obitelji iz sela, kao i na mogućnost obnove demografske slike primjerice u ruralnim naseljima Like i Dalmacije, dakako uz modernizaciju poljoprivrede te obradu godinama zakorovljenog zemljišta.

Mnoga obećanja pogažena

Zasigurno će mnogi (o)cijeniti kako su njihova razmišljanja zanimljiva, prijedlozi itekako korisni, zahtjevi i očekivanja opravdana, i o tome kako udahnuti život u iseljena sela u opustošenom ruralnom prostoru primjerice u nekim predjelima Like, dalmatinskog zaobalja te nekih dalmatinskih otoka, ali i u Slavoniji, kako bi se unaprijedila poljoprivreda odnosno stočarstvo, proizvodnja hrane.

Dalmatinsko-lički stočari su upozorili kako je riječ o područjima Lijepe naše gdje su sela prazna ili poluprazna i gdje je poljoprivreda ne samo devastirana, na koljenima, nego i uništena u svim njezinim kategorijama. Tvrde kako to nije samo posljedica iseljenosti ljudi tijekom proteklih godina i desetljeća, nažalost i sada, nego i zanemarenost sela, težaka i poljoprivrede u svim kategorijama.

Stočari su također podsjetili i na činjenicu kako mnoga obećanja od strane resornih ministarstava, županija, gradova i općina, glede unapređenja te strateške djelatnosti, nisu ni izbliza ostvarena. Poručuju kako se tome i ne treba toliko čuditi zato što torovi i farme zjape prazne, bez stoke, čega je posljedica i svakodnevno smanjenje mlijeka i sira, te mesa. Poučeni dosadašnjim iskustvima, govore kako boljitku te poljoprivredne proizvodnje ne mogu toliko pomoći ni eventualno-veći poticaji, bez sigurnih (i trajnih) interventnih državnih sredstava u pogledu obnove stočnog fonda, ruralnih područja i obrade zapuštenog zemljišta.

Ministar Romić ima puno posla

Inače, u spektru tolikih pitanja stočara s područja Like i Dalmacije, koja su istaknuli u razgovoru s mjerodavnima u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, zanimljivo je gotovo sve ono što oni očekuju te čemu se nadaju od novog ustroja Ministarstva poljoprivrede odnosno novog ministra Davora Romića? Zaključili su kako od novog ministra očekuju:

• da se zemljište koje je neobrađeno stavi u funkciju te većim dijelom iskoristi za pašnjake za stoku,
• da na oranicama, koje su obrađene, primjeni mjeru plaćanja za područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima u kategoriji gorsko planinsko područje, odnosno u dijelu koji se odnosi na nadmorsku visinu na cijelom području Like,
• da provede reorganizaciju proizvodnje koja će ojačati sektor govedarstva, ovčarstva i kozarstva, zatim krumpira i zelja,
• da utječe na povezivanje proizvođača s turizmom i prerađivačkom industrijom kroz klastere, proizvođačke organizacije te kroz pozitivno provođenje veterinarsko-sanitarnih propisa (mini klaonice, mali prerađivački kapaciteti),
• da novi ministar poljoprivrede utječe na smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta kao što su vodni i komunalni doprinosi, veterinarske usluge, obvezujuće članarine institucijama i agencijama, bez stvarnog doprinosa konkurentnosti,
• da omogući sudjelovanje stočara Dalmacije i Like u izradi buduće Strategije u poljoprivredi.

Navedena očekivanja dalmatinsko-ličkih stočara sigurno će odjeknuti, naići na razumijevanje i odobravanje poljoprivrednika na širem području Hrvatske odnosno na cijelom ruralnom prostoru Lijepe naše. No ostvare li se tih njihovih ujedno šest zahtjeva kroz Model ruralnog razvoja čiji je cilj zadržati stanovništvo u ruralnim područjima naše zemlje, vjerojatno bi se ubuduće donekle zajamčila kvaliteta življenja na selu kamo bi se ubrzao povratak mladih ljudi iz urbanih sredina.

Stratezi predviđaju da bi se također povećala konkurentnost poljoprivredne proizvodnje čime bi se stvorio veći dohodak poljoprivrednih proizvođača gotovo u svim kategorijama te iznimno značajne gospodarske djelatnosti. Poručuju kako bi na kvaliteti dobio i program razvitka ruralnog prostora, baš kao i očuvanje okoliša te marketinška priprema poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina.

Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora