Direktorica komunalne tvrtke iz Karlobaga poručuje: "Ulagati u svoj kraj je jedino ispravno!" Evo kako općina Karlobag potiče poljoprivrednu proizvodnju, zapošljavanje i ostanak stanovnika u svom kraju.
"Mi smo vam općinska firma iz Karlobaga koja osim komunalne djelatnosti ima hostel u Baškim Oštarijama, registrirano poljoprivredno gospodarstvo i uz to objekt za preradu vlastitog mlijeka. Do ove godine držali smo i beach-bar u Karlobagu, malu teretanu, kiosk i još toga", objašnjava Lucija Tomljenović, direktorica komunalnog poduzeća Vegium d.o.o., čiji je osnivač Općina Karlobag.
U Općini su bili svjesni da osim ulaganja u turističku ponudu priobalja, raspolažu i planinskim reljefom Velebita, te je svojedobno stara oštarijska škola preuređena u hostel s restoranom: "I onda smo nabavili životinje. Sve je potaknuto tradicijom ovog kraja, a i da u našem restoranu možemo ponuditi vlastite sireve. Držali smo prije i svinje pa smo nudili kobasice, junetinu, govedinu.“
Sirana je napravljena 2018. godine, dok su prije toga imali sitnu proizvodnju i prodaju na kućnom pragu. Kako je proizvodnja rasla, registrirali su objekt za preradu vlastitog mlijeka i od tada rade, no ne bez problema: "Imali smo situaciju 2022. godine kad nam je sirana namjerno zapaljena. Policija nikad nije našla počinitelja.“
Iako su gubici tada bili veliki, objekt je uspješno obnovljen i nakon kompletne rekonstrukcije danas radi i proizvodi.
U sirani koju vodi mlada žena iz Otočca, Danijela Tomljenović Jerbić zaposleno je 5 djelatnika, na farmi je 7 ljudi i voditelj agronom koji vodi brigu o stočnom fondu. Od Hrvatskih šuma zakupljuju pašnjake i ukupno koriste 70-ak hektara na kojima proizvode hranu. No, kako su zime u Oštarijama duge i oštre, ponekad dokupljuju sijeno iz Like. Drži se ovdje stalno120-130 grla, od čega je oko 45-50 muznih krava, najviše simentalki uz pokoji holstein i jersey.
Tomljenović priča kako su rekonstrukciju farme financirali sredstvima lokalne zajednice jer je općina željela ulagati u razvitak ovog kraja na način da stanovnici ne odlaze iz Karlobaga, nego ostaju i rade. Kaže kako su na taj način zadržali i poljoprivredu i ljude. "Zaposleni su lokalci koji su htjeli raditi, pa je u sirani njih četvero te mladi prehrambeni tehnolog iz Krapinskih Toplica koji se uklopio kao domaći. Na farmi nam radi i 6 radnika iz Nepala jer nije bilo zainteresiranih domaćih. Mi im pružimo uvjete primanja, a smještaj i hrana su besplatni. Jako smo zadovoljni njima", opisuje.
Općina je kupila nekorišteni Tisak kiosk u Karlobagu i tu prodaju sireve vlastite proizvodnje. Posjetitelji redovito navraćaju i u rekreativni centar gdje mogu direktno iz sirane nabaviti domaće proizvode.
Direktorica Tomljenović ponosna je što prodaju redovito i na Plitvičkim jezerima, opskrbljuju pršutanu u Vrgorcu, ali i to što njihovi kupci diljem Hrvatske naručuju proizvode preko web-platforme Ruralina.
"Nastojali smo zaposliti lokalne ljude koji žele raditi i u sklopu održavanja parkinga i rasvjete, odvoza otpada, održavanja groblja i na kraju farme i sirane. Zadržati domaće stanovništvo i podržati proizvodnju koja se nastavlja na turističku ponudu bio je primarni cilj općine“, objašnjava žaleći se na velik broj zakonskih normi koje treba zadovoljiti zbog velikog broja djelatnosti kojima se Općina bavi.
Trenutačno konje drže tek kao turističku atrakciju u blizini hostela i ne razmišljaju o širenju.
Uz svježe mlijeko i voćne jogurte, najtraženiji i najnagrađivaniji im je proizvod skuta koje ne mogu dovoljno proizvesti. Njihov lički Zagorac, mladi prehrambeni tehnolog Marko Buovac ponosan je na skutu: "To je sir od albuminskog dijela mlijeka, koji se izrađuje od sirutke i zato je lakoprobavljiv. Namijenjen je svima onima kojima kazeinski sirevi teško padnu", objašnjava.
Nagrađivan je i škripavac ove sirane, a lička basa kao autohtoni ovdašnji proizvod posebne je teksture i arome te se preporučuje kao kvalitetnija opcija od danas popularnog jogurta grčkog tipa. "Ličku basu, tradicionalni domaći proizvod izrađujemo cijeđenjem kiselog mlijeka preko noći kroz lanene tkanine."
Polutvrdi sir Kubus tražen je među kupcima, a od sireva sa začinima kao što su tucana paprika, vlasac, dalmatinski začini, i dr., nezaobilazan je onaj sa zrnima crnog papra. Količine su ograničene jer koriste samo svoje mlijeko kojeg dnevno proizvedu oko 400-500 litara.
Sirana Vegium nositelj je oznake Lika Quality.
Lucija Tomljenović uvjerena je da svatko može pridonijeti svome kraju: "Mi smo mala općina, ali trudimo se. Staze za šetače smo uređivali preko fondova, i nije da se ne može, može se samo treba sve provesti kao spada. Jer što god ulažemo sebi, to ostaje našoj djeci i ja mislim da je jedino ispravno ulagati u svoj kraj.“
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
I l
prije 1 mjesec
meni smeta i to treba popravit da smo prava drzava odgovorna poljop . koji voze skupe aute ,apartmane vikendice itd .. ako moze imat luksuz zabranit plavu naftu nek toce punu cijenu jer dosta njih zive raskalaseno ipomoc drzave im ukinut.........
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
prvo moram reci da je ovo jedan dobar primjer i zelim im mnogo uspjeha dalje u radu i sirenje. ali ovdje bi htjeo komentirati drugo, u ovom clanku i izjavu "moze se". da vidimo moze se, ali sto se moze primjetiti, ocito se moze ako si poljoprivrednik, pa onda i preradjivac pa onda jos i trgovac. a to ne bi trebalo biti postavljeno tako. poljoprivrednik bi trebao proizvoditi, preradjivac preraditi a trgovac prodavati. ocito kod nas biti poljoprivrednik nije dovoljno. pa onda uz poljoprivrednu mehanicaciju nadji i ulozi i u preradne strojecve i opremu, dobij sve dozbvole i certifikate za preradu hrane, nauci sva pravila.... i ona jos kada sve proizvedes, ni to nije dovoljno, nego sve to sam moras i prodavati !!!! na K i taj nakaradni sustav, u kojem nista ne radi kako treba. nitko ne otkupljuje nista, a ako otkupljuje to ti je ispod tvoje razine odrzivosti.... jedino sve sam radi, poljoprivreda, prerada, trgovina... a vidimo i ovi iz clanka moraju i u turizmu iznajmljivati sobe.