Ladislav Walter: Za dobru plodnost krmača najbitnija je hranidba u prvoj fazi gravidnosti

Prosječna oprašenost jedne krmače svinja, varira iz godine u godinu, a ovisi o mnogo čimbenika. Ladislav Walter, mladi je uzgajivač svinja iz Trenkova i njegovih 20-ak rasplodnih krmača posljednjih godina bilježe rast kada je riječ o godišnjem broju oprašenih prasaca.       

"Kod nas jedna krmača ima otprilike 20 do 25 prasaca u godini, dok je prije bilo maksimalno nekih 17 do 18. Tako da se to sad povećalo za 30-ak i više posto. Naravno, sve ovisi o pasmini krmače i nerasta. Najbitnija je hranidba u prvoj fazi nakon oplodnje zbog razvitka ploda, što neki uzgajivači zanemaruju“, pojašnjava Walter.

Način držanja također bitan

Ladislav ističe i kako su uz ječam i kukuruz, također bitni i premiksi profesionalnih proizvođača hrane za domaće životinje. "Oni su najbitniji u toj prvoj fazi gravidnosti, a uz sve te dodatke dodajemo i zelenu djetelinu te lucernu."

Napominje i da je za dobru plodnost bitan i sam način držanja krmača, od kojih je većina na njegovom gospodarstvu na velikom ograđenom prostoru.  

"Vidite one se kupaju ovdje, slobodno se kreću, to je njima raj. U dosta su dobroj kondiciji. Prije dok krmače nisu bile ovdje, prašenje je trajalo nekada 10 do 12 sati, a nekada cijeli dan. Sada kada stavimo krmaču u njega, ona se oprasi kroz sat-dva maksimalno i ne bude nikakvih problema. Jako je malo uginuća i sva prasad je dobro razvijena“, naglašava stočar. 

Kako uzgojiti crnu slavonsku svinju

Na farmi imaju i jednu ženku crne slavonske svinje, fajferice, koja je nedavno križana s nerastom pasmine durok.

"Oprasila je šest ili sedam praščića, čije meso je vrhunsko, jedino je malo duže njihovo odrastanje. Tamo su u tovu bili prasci koji idu do 250 kilograma, oni su jedva do 120 kilograma navukli, a imali su jednaku hranu i ostale uvjete“, prepričava sugovornik.

Broj uzgajivača znatno opao u selu

Trenkovo je nekada bilo puno svinjogojaca, a kao i u mnogim selima diljem Hrvatske, broj uzgajivača znatno je opao i Walter je jedan od rijetkih koji se još uvijek bavi ovom granom poljoprivrede.

"Nisam jedini, ima još dva tri manja uzgajivača, a mi imamo oko 20 krmača i možda 50-ak bravaca za prodaju. Prodamo kroz godinu i nekih 300-injak pečenki, naravno najviše za Božić. Vezano za ovu korona krizu, malo smo se uplašili da će pasti prodaja, ali nekako su se ljudi valjda osvijestili pa su još više počeli uzimati domaće proizvode. Nismo imali dovoljno svinja koliko su bile tražene“, otkriva te dodaje kako je cijena kilograma žive vage stabilna. 

Operacija 6.1.1.

Ladislav je i korisnik sredstava iz tipa operacije 6.1.1. Programa ruralnog razvoja Potpore mladim poljoprivrednicima.

"Riječ je 50 tisuća eura potpore i sada smo na završetku mjere. Treba nam sjesti još treća rata. Od toga smo izgradili objekt, uzeli smo nešto zemlje, sve vezano za svinjogojstvo i za farmu. Kupio sam od toga nešto strojeva, poput malo jačeg traktora. Imao sam do sada jako malen traktor koji je bio kvarljiv, tako da je sada malo lakše raditi“, zadovoljno kaže.

Kompliciranost administracije, prema riječima našeg sugovornika, uvelike ovisi o agenciji koja se bavi određenim projektom, a velik problem ističe, su izvođači radova koji sve više podižu cijene za korisnike europskog novca.

Uz sve probleme i teškoće u uzgoju, život na selu, ovaj mladi poljoprivrednik ne bi mijenjao nizašto.

"Radio sam malo u Zagrebu i tamo je sve ubrzano. Svi negdje žure lete, cesta, vrućina, nemate gdje doslovno hlada za uhvatiti. Ovdje barem dođete pod drvo. Rasporedim si kroz cijeli dan što ću raditi i ja sam zadovoljan. Nadam se da će moja kćer htjeti nastaviti ovo“, zaključuje Walter.

Kako to izgleda kod Waltera možete pogledati i u videu: