Krave bi mogle povećati prinose krumpira i smanjiti troškove proizvodnje

Na kanadskom Otoku princa Edwarda u tijeku je višegodišnje istraživanje koje bi, kažu, moglo promijeniti način uzgoja krumpira. Znanstvenici ispituju može li uključivanje ispaše goveda u plodored poboljšati kvalitetu tla, smanjiti troškove proizvodnje i dugoročno povećati prinose ove važne poljoprivredne kulture, piše Agroinform.

Projekt provode stručnjaci iz organizacije Agriculture and Agri-Food Canada, a cilj je razviti održiviji model proizvodnje koji će poljoprivrednicima donijeti veće gospodarske i ekološke koristi.

Istraživanje se temelji na rotacijskoj, pregonskoj ispaši, pri kojoj se stoka premješta po unaprijed određenim parcelama prije sadnje krumpira. Tijekom ispaše goveda prirodno obogaćuju tlo stajskim gnojem i urinom, vraćajući u njega vrijedne hranjive tvari.

Niži troškovi i zdravija stoka

Prema riječima Judith Nyiraneze, stručnjakinje za tlo iz Agriculture and Agri-Food Canada, stajski gnoj bogat je makro i mikroelementima poput kalija, fosfora, magnezija, kalcija, cinka i željeza, koji su ključni za zdrav rast biljaka. Osim toga, ponavljana ispaša mogla bi poboljšati strukturu tla i povećati udio organske tvari, što je posebno važno na pjeskovitim tlima kakva prevladavaju na Otoku princa Edwarda.

Prednosti ovakvog sustava ne odnose se samo na ratarsku proizvodnju. Budući da goveda sama "kose" travu, smanjuje se potreba za korištenjem poljoprivredne mehanizacije, potrošnjom goriva i radnim satima.

Pregoni na pašnjacima ili kako rotacijska ispaša poboljšava kvalitetu trave?

Poljoprivrednici koji sudjeluju u projektu ističu kako se na taj način ostvaruju značajne uštede. Istodobno, boravak na otvorenim pašnjacima pozitivno utječe i na zdravlje životinja jer je pojava bolesti manja nego u stajskom uzgoju.

Stručnjaci smatraju da bi ovakav model mogao dodatno povezati stočare i proizvođače krumpira. Umjesto košnje, baliranja i prijevoza krme, stoka se jednostavno pušta na parcele gdje istodobno koristi pašu i poboljšava kvalitetu tla za budući usjev.

Takav pristup mogao bi pridonijeti učinkovitijem korištenju poljoprivrednog zemljišta te smanjiti rizik od erozije, koja predstavlja velik problem na pjeskovitim tlima ovog kanadskog otoka.

Prvi rezultati ohrabruju

Istraživači redovito analiziraju tlo prije i nakon ispaše, tijekom sadnje i vegetacije krumpira te prate emisije stakleničkih plinova poput metana, ugljikova dioksida i dušikova oksidula.

Dosadašnji rezultati pokazuju da između parcela na kojima je provedena ispaša i onih bez ispaše nema značajnih razlika ni u prinosima krumpira ni u emisijama stakleničkih plinova. To znači da uključivanje goveda u plodored ne narušava proizvodnju niti kvalitetu tla.

Iako zasad nije zabilježeno značajnije povećanje prinosa, znanstvenici ističu da se pozitivni učinci na plodnost tla očekuju tek nakon nekoliko uzastopnih godina primjene ovakvog sustava. Ako se očekivanja potvrde, rotacijska ispaša mogla bi postati važan alat za održiviju i isplativiju proizvodnju krumpira te primjer uspješne suradnje između stočara i ratara.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor