• Sijeno
  • 03.05.2010.

Košnja i spremanje sijena

  • 6.654
  • 268
  • 0

Sijeno spremamo radi dva osnovna razloga:

  • kako bismo konzervirali višak voluminozne krme u proljetnom bujnom rastu za razdoblje godine kada voluminozna krma raste sporije ili je uopće nema
  • kako bismo proizveli najjeftiniju, hranidbeno vrijednu hranu za naše životinje.

U nastavku teksta osvrnut ćemo se na osnovne postupke u spremanju sijena i na što sve trebamo obratiti posebnu pozornost kako bismo ostvarili ova dva navedena cilja.

Košnja

Prvi izazov i postupak koji trebamo obaviti je odabir vremena kada početi sa spremanjem sijena. S košnjom trebamo početi u ranijim stadijima rasta biljaka, kao što su fenofaze početka metličanja u trava pa do rane cvatnje u mahunarki. Kod djetelinskotravnih smjesa odluku o prvom otkosu trebamo donositi na temelju porasta i stadija zrelosti trava, jer trave rastu i stare brže od mahunarki s kojima rastu zajedno.

Većina naših poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom mlijeka na svojim farmama uzgaja različite vrste i kategorije goveda. Neka od njih trebaju i trebalo bi hraniti visoko kvalitetnom voluminoznom krmom, dok druge mogu zadovoljiti potrebe i manje kvalitetnom krmom. Spremanje sijena prema njegovim kvalitativnim vrijednostima primjeren je za manji broj najsavjesnijih i najodgovornijih proizvođača koji su uvidjeli da je jedino vlastitom kvalitetnom, voluminoznom krmom moguće ostvariti dohodovnu proizvodnju i kvalitetno živjeti od svoga rada.

Vrijeme košnje

Sljedeće pitanje koje se nameće u vez košnje - kositi ujutro ili kasnije u tijeku dana? Posljednjih godina mišljenja stručnjaka bila su da je biljni materijal dobro kositi kada su šećeri i škrob (NET) u biljci najviši. Oni su najniži ujutro kod izlaska sunca jer biljka te ugljikohidrate tijekom noći koristi za respiraciju (disanje) i ne može noću skupljati šećere koji nastaju u fotosintezi tijekom dana. S izlaskom sunca biljka kreće s fotosintezom i stvara šećere, čime se njihova razina tijekom dana povećava i postiže svoj maksimum oko šest sati poslijepodne. Prema rezultatima istraživanja, životinje su pojele najviše sijena od biljaka s najvišim sadržajem škroba i šećera i posljedično tome, proizvele najviše mlijeka. Ali s druge strane postoji problem da se kasno pokošena krma prije noći ne stigne dovoljno osušiti pa se skupljeni šećeri izgube kroz transpiraciju. Gubici koje ima krma tijekom transpiracije noću povećavaju se s vlagom u voluminoznoj krmi i temperaturom okoline. U praksi to znači da započinjemo kositi kad se osuši rosa ili ovisno o dijelu R. Hrvatske, oko 10 sati prije podne. U to vrijeme ugljikohidrati u biljkama počinju rasti, a i rosa se brže osuši s biljkama ukoliko uspravno stoje nego kad su polegnute, ako smo kosili prerano.

Prevrtanje

Sijeno se obično prevrće drugo jutro nakon košnje. Sijeno prevrćemo ujutro nakon što ispari rosa, ali dok je biljka još uvijek žilava, te tako ostvarujemo najmanje gubitke lista i hranjiva koja dolaze s njim. Kada je vlažnost sijena viša od 50 %, gubici lista zadržani su manje od 5 % suhe tvari. Čak i dva dana nakon košnje sijeno može sadržavati 50-60 % suhe tvari. Naime, kada vlažnost zraka preko noći dostigne 90-100 %, vlažnost u sijenu nastoji se uravnotežiti s okolinom i dostiže oko 50 %. Takvo sijeno postaje žilavo (preuzima vlagu iz okoline), naročito ako se vlažnost u zraku povećava. Ovakvo stanje sijena najbolje se vidi ako se tek navečer, ili kasnije nego što je planirano, takvo sijeno pokuša balirati.

Skupljanje u zbojeve

Za samo skupljanje također je važno ostvariti što manje gubitke lista, jer isti principi koji vrijede za prevrtanje primjenjivi su i za skupljanje. Skupljanje sijena kada je ono žilavo, ali ne i mokro od rose, smanjuje gubitke od otpadanja lišća.

Baliranje

Spremanjem sijena u bale smanjuju se gubici sijena, ali se mogu pojaviti neke štete tipične za proizvodnju sjenaža. Štete se mogu javiti kod vlažnog materijala zbog dnevne evaporacije i noćne kondenzacije vlage na stijenkama, ako su bale cijeli dan bile izložene suncu. Ukoliko je sijeno dovoljno suho da se sprema bez baliranja, tada je za baliranje presuho te se u tim situacijama sprema samo u sjenike. Baliranjem presuhog sijena, a kasnijim njegovim kvarenjem, mogli bismo izazvati zdravstvene tegobe životinja pa čak i uz moguće smrtne posljedice.

Zaključak

Sijeno mora biti jeftina i visoko kvalitetna krma za naše mliječne krave, pa su pravilni postupci u njegovu spremanju neophodni kako bismo postigli željeni cilj. Košnjom zelene mase u ranim fenofazama razvoja biljaka te kombinacijama trava s mahunarkama dobit ćemo visoko vrijednu krmu. Košnja u pravilnoj fenofazi rasta biljaka i poboljšanje sušenja sijena studioznijim prevrtanjem i skupljanjem, pomoći će pri dobivanju najbolje kvalitete sijena.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Stočarstvo Sijeno Hrana Košnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi