Kompostna staja na gospodarstvu Hočevar - veća mliječnost i manje emisija

Na obiteljskom gospodarstvu Hočevar u Zapogama kod Vodica nalazi se moderna kompostna staja koja je među prvima, ako ne i prva takve vrste u Sloveniji. Janeza Hočevara toliko je oduševila ideja o uzgoju mliječnih krava u ovakvom sustavu, po uzoru na Austriju da je odlučio takvu postaviti i na svom gospodarstvu.

Nakon osam godina ishođenja potrebnih dozvola i pomnog planiranja, gdje se razmišljalo o svakom detalju, staja je danas potpuno funkcionalna. Hočevar sada može prenositi dalje svoja saznanja i iskustva vezana uz integriranu poljoprivrednu praksu na gospodarstvu.

Kompostna staja pokazala se kao učinkovito rješenje jer smanjuje negativne utjecaje na okoliš i kravama povećava udobnost, što se očituje u poboljšanju proizvodnje mlijeka i njihova zdravlja. Zahvaljujući partnerstvu u projektu Europskog partnerstva za inovacije EIP AGRI Kruženje hranjivih tvari, organske tvari, procesa i informacija u poljoprivredi, dokazano je da kompost učinkovito zadržava emisije ugljikova dioksida (CO₂), metana (CH4) i amonijaka (NH3) te dušikova oksida (N₂O).

Ovaj primjer kompostne staje pokazuje napredak u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova, što je jedan od ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike.

Visoka mliječnost

Izgradnju su započeli u lipnju 2015. godine, a životinje su u nju useljene u lipnju sljedeće godine. Staja je duga 70 i široka 19 metara, a posebnost joj je zajednički prostor za ležanje na kompostu. Konstrukcija je betonska, a krovište od borovine i smreke.

Mliječnost se nakon preseljenja stalno povećavala, a trenutačno proizvode 11.000 litara mlijeka po kravi u standardnoj laktaciji. Napredak je vidljiv ponajprije zahvaljujući optimizaciji prehrane koju pomno planiraju i analiziraju sa stručnjacima. Važnu ulogu ima i genetika jer se krave osjemenjuju odabranim sjemenom uzgojno valjanih životinja iz inozemstva.

Gospodarstvo također sudjeluje u EIP projektima koji se odnose na pronalaženje rješenja za stvarni problem koji poljoprivrednik ima na svom gospodarstvu. "Free walk" i već spomenuti projekti o kruženju hranjivih tvari dali su zanimljive rezultate koji su pomogli Janezu da bolje upozna situaciju na gospodarstvu i na temelju njih donosi svoje daljnje odluke o uzgojnim praksama. Tijekom projekta mjesečno su praćene emisije stakleničkih plinova, temperatura, vlaga i drugi važni parametri.

Rezultati mjerenja emisija stakleničkih plinova pokazali su zanimljive trendove. Kompost se pokazao kao učinkovito rješenje jer smanjuje negativne utjecaje na okoliš i povećava udobnost kravama, što se odražava na bolju proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja. "Željeli bismo unaprijediti tehnologiju jer je u jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima teže kontrolirati vlagu. Temperatura u kompostu je samo 25 °C zimi, a ljeti se penje do najviše 40 °C", pojašnjava Hočevar dodajući da bi prema stranoj literaturi, idealna temperatura trebala doseći 55 °C kako bi se u njemu uništili svi patogeni mikroorganizmi.

"Mi to još nismo postigli. Naša subalpska klima možda nije najprikladnija za postizanje ovih temperatura jer se vremenski uvjeti znatno razlikuju od zemalja poput Izraela gdje uspijevaju učinkovito osušiti kompost bez dodatne stelje. Zanimljivo je da se ova tehnologija ne koristi u većem broju kod nas u krajevima poput Primorske ili Prekmurja, iako su tamo klimatski uvjeti povoljniji za takav uzgoj", kaže ovaj stočar.

Kompostne sam staje prvi put vidio u Austriji, a puno sam naučio i iz stručne literature. Za nju sam se odlučio uglavnom zbog dobrobiti krava jer se mogu slobodno kretati, bez ogrebotina koje obično nastaju pri ustajanju i ležanju. Imaju dovoljno mjesta, ležište je udobno i mekano, a posao oko svega nije prezahtjevan, objašnjava Janez.

Smanjenje troškova i povećanje udobnosti

Prostor je veliki izazov jer krave trebaju puno mjesta za ležanje. Trenutačno krava ima 10 m² površine za ležanje što bi bilo dobro povećati, ali to znači veća ulaganja. "Unatoč tome, ne smijemo zanemariti činjenicu da je udobnost izuzetno važna za proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja", dodaje.

Navodi da bi se tehnologija mogla poboljšati i povisiti temperatura dodavanjem različitih tvari. Kao veliki problem ističe cijenu stelje, odnosno piljevine koja je u godinu dana narasla s 12 na 18 eura po kubnom metru. Godišnje samo za kupnju stelje potroše oko 20.000 eura. "Dio pokrivamo prodajom rasplodnih junica, ali to nije dovoljno za potpuno pokrivanje troškova. Jedno od mogućih rješenja, koje još nisam iskoristio, ljetna je ispaša. Tako bi krave dio dana provodile na pašnjaku, a dio u staji, čime bi se smanjilo opterećenje komposta", objašnjava.

Dio problema će riješiti uz pomoć sječke smreke koju su pripremili zbog problema s potkornjakom. Prije nekoliko godina već su pokušali s mješavinom sječke borovine i piljevine, ali nije odgovarala jer je sječka bila pretvrda i pregruba. Janez se sada nada da će smreka biti mekša i pogodnija.

U potrazi za jeftinijim materijalima, već su isprobali nekoliko opcija, a između ostaloga i travu miskantus, ali ju je bilo teško nabaviti u dovoljnim količinama. Dugoročno su planirali sadnju na vlastitim površinama, ali nisu imali dovoljno površina. Cijena miskantusa bila je usporediva s piljevinom, zato se kupnja dugoročno nije isplatila, iako je u kombinaciji s piljevinom dobro funkcionirala, unatoč većoj prašini. "Probali smo i sa sitno narezanom slamom, ali bila je dosta prašnjava i nije se pokazala kao optimalno rješenje".

Krave manje leže

Kompost ostaje u staji od četiri do šest mjeseci, ovisno o vremenskim uvjetima. U početku su ga praznili svakih šest mjeseci jer su tada godine očito bile sušne. Sada ga prazne tri puta godišnje, odnosno svaka četiri mjeseca.

Zatim se posipa piljevina u sloju od 30 cm, kasnije se dodaje po potrebi, dok visina ne dosegne oko 50 cm ili visinu rešetki kako bi se krave mogle slobodno kretati. Čišćenje se odvija dva puta dnevno, obično tijekom mužnje. Krave se muzu u izmuzištu tipa riblja kost 2 x 6, što traje oko sat vremena. Trenutačno muzu njih 54, četiri su suhostajne te imaju mogućnost ispaše. Jutarnju mužnju preuzima Janez zajedno sa suprugom, a navečer im pomažu i djeca.

Ove godine instalirali su sustav za praćenje specifičnih parametara koji mjeri protok mlijeka i automatski uklanja jedinicu kada protok prestane. "Mogu reći da vjerujemo stroju jer dobro radi", kaže Janez.

Prošle godine pojavili su se problemi sa somatskim stanicama, zato je uzgoj temeljito pregledan. "Mastitis koji se pojavio nije bio zarazan, nego uzrokovan bakterijama iz okoliša. Nismo otkrili točan razlog jer su problemi vjerojatno nastali kombinacijom više faktora, uključujući i mužnju naslijepo", objašnjava.

Zbog toga su i uveli sustav automatskog uklanjanja jedinica, iako su neki stručnjaci smatrali da bi problem mogao biti prevlažan kompost, unatoč izrazito vrućem ljetu. Međutim, Janez je smatrao da je problem kukuruz kontaminiran plijesni. Različitim mjerama i temeljitim pregledom uzgoja problemi su otklonjeni i stanje se smirilo. 

Ljeti je u područjima gdje dugo nema oborina i gdje se gnoji kompostom, tlo manje osjetljivo na sušu. To je zbog većeg sadržaja organske tvari i humusa, što povećava zadržavanje vode i bolju opskrbljenost tla hranjivim tvarima.

Krave imaju ugrađene pedometre koji, između ostalog, mjere i vrijeme ležanja koje u prosjeku iznosi 6 do 7 sati. Stočar otkriva da je to relativno kratko u usporedbi s rezultatima drugih poljoprivrednika. "Ne znam zašto krave više ne leže. Ali kreću se opušteno i smireno, zdrave su, bez tehnopatija, ogrebotina ili ičega sličnog. Problemi s nogama su rijetki, osim pojedinog laminitisa koji može biti posljedica acidoze. Zbog toga pazimo da obrok ne sadrži previše škroba i da bude pravilno uravnotežen. Unatoč trenutačnim dobrim rezultatima, uvijek ima mjesta za napredak".

Hočevar spominje probleme s junicama koje su bile privezane prije preseljenja u kompostnu staju. "Imale su slabije papke te su se teže prilagodile. Sada smo staru staju preuredili da su junice već dijelom slobodne i više nemaju tih problema kada ih premjestimo. Polako obnavljamo stari dio kako bismo ju osposobili za uzgoj junica. Za njih smo uredili i grupne boksove i optimalno iskoristili prostor".

Veoma su zadovoljni ovom tehnologijom, ali htjeli bi smanjiti opterećenje komposta. To bi se postiglo ljetnom ispašom, iako bi to bilo idealnije zimi kada ima više problema s vlagom. Kompost odvoze na polja, a gnojnicu na livade. Također redovito prate kvalitetu tla nakon njegova korištenja i primjećuju da se organska tvar i humus u tlu povećavaju iz godine u godinu.

U sušnim godinama bila je manja potrošnja dušika u pšenici, a kukuruz je ostao lijepo zelen. Prva prihrana provodi se u proljeće, a nakon toga biljke imaju dovoljno hranjivih tvari do kraja vegetacije jer se dušik iz komposta sporije oslobađa ljeti, kada su temperature više, što je povoljno i zbog troškova.

U staju su dodatno ugradili helikopterske ventilatore koji su obvezna oprema za ovakav način uzgoja, a rade i zimi. Toplinski je stres veliki problem kod krava, zbog toga reguliraju jačinu prema temperaturi. Unatoč svemu, one i dalje traže hlađenje ispod ventilatora tijekom ljetnih mjeseci kada temperature prelaze 30 °C.

Manje stakleničkih plinova i bolje kruženje hranjivih tvari

Kompostna staja donosi mnoge prednosti, ponajprije u kruženju hranjivih tvari i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Na gospodarstvu Hočevar izmjerili su koncentracije ugljikova dioksida (CO₂) unutar i izvan prostora. Rezultati su pokazali da je koncentracija CO₂ u staji najniža u usporedbi s drugim sustavima uzgoja. Izvan nje rezultati su bili više-manje jednaki, osim kod sustava s privezanim kravama i sustava na rešetkama gdje su vrijednosti bile više. To znači da ovaj način uzgoja učinkovito zadržava stakleničke plinove.

Osim CO₂ izmjerena je i koncentracija metana kojeg gotovo i nema izvan obojekta, dok su ispuštanja unutar njega bila najniža u usporedbi s drugim sustavima (puni pod, propusni pod, rešetke, privezani uzgoj). Koncentracija amonijaka bila je najniža kod duboke stelje, a zatim u kompostnoj staji. Izvan nje rezultati su bili slični – duboka stelja, kompost i propusni pod isticali su se kao bolji sustavi. Što se tiče emisije ddušikova oksida, rezultati propusnog poda bili su nešto bolji od kompostne i staja s dubokom steljom.

U Sloveniji se uzgajivači još uvijek rijetko odlučuju za ovakav sustav jer zahtijeva više prostora i veću potrošnju materijala za stelju, poput piljevine ili sječke koja nije jeftina. No, na tome ne treba štedjeti jer tada trpi udobnost životinje, a time i uzgoj.

Tekst i fotografije: Klara Lovenjak, Kmečki glas (SLO), voditeljica projekta Zeleni ZPP, zeleni ŽIVOT

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.