Milo MIlton Hastings tvrdio je da se uzgoj kokoši treba voditi pažljivim vođenjem evidencije, selektivnim uzgojem i praćenjem troškova - načelima koja su preteča modernog agribiznisa.
Želja mi je bila ovaj tjedan predstaviti knjigu koja će nekako biti vezana uz blagdan koji nam se približio. Prvo što sam pomislio, Uskršnja kuharica, sigurno ih ima mnoštvo. Ali kakve to veze ima s poljoprivredom? Ako sada krenem tim putem do kraja mojeg radnog vijeka pisao bih recenzije kuharica. Značilo bi to da bi sva ta jela morao skuhati, jer kako drugačije ocijeniti kuharicu. Po fotografijama hrane? Po pravopisu? Odustao sam.
Nakon nekog vremena dosjetio sam se jaja i potražio najprodavanije naslove o toj temi. Među njima su Egg Signals - moderno, praktično djelo o jajima autora Pieta Simonasa i Josa Noordhuizena, te najhvaljeniji kompletan vodič za male peradarske farme Small-Scale Poultry Flock (Uzgoj peradi u malim jatima) koji je napisao Harvey Ussery. Tada sam naišao na priču o Milo Miltonu Hastingsu, američkom izumitelju, autoru i nutricionistu. Izumio je inkubator za kokoši s ventilacijom i zdravu grickalicu Weeniwinks. Odlučio sam njegovu priču podijeliti s vama.
Milo MIlton Hastings rođen je 1884. u Farmingtonu u okrugu Atchison u Kansasu i pisao je tijekom cijelog života, a njegove knjige obuhvaćale su razne teme, uključujući uzgoj pilića, znanstvenu fantastiku, prehranu i zdravlje. Također je pisao o trgovini, filozofiji i urbanom planiranju, okušao se u pisanju kazališnih djela i kratkih priča, a velik dio života proveo je radeći u Ministarstvu poljoprivrede SAD-a.
Njegov interes za kokoši započeo je još u tinejdžerskim danima na obiteljskoj farmi. Tada je razvio novu vrstu kokošinjca sa “zavjesom na prednjoj strani”, gdje je umjesto staklenih prozora koristio okvir prekriven debelom bijelom tkaninom na južnoj strani. Tijekom studija osmislio je ideju inkubatora s ventilacijom za masovno valjenje jaja. Njegov cilj bio je značajno povećati kapacitet inkubacije, čak do milijun jaja.
Glavni tehnički izazov bio je kontrolirati temperaturu i vlažnost, jer jaja u ranim fazama inkubacije primaju toplinu, a u kasnijim je ispuštaju. On je zamislio sustav u kojem se ona u različitim fazama inkubacije nalaze zajedno, dok ventilator prenosi višak topline iz kasnijih u ranije faze i održava odgovarajuću vlažnost.
Godine 1909. patentirao je uređaj za mjerenje isparavanja (evaporimetar) za hladno skladištenje, prepoznajući važnost pravilne vlažnosti pri čuvanju jaja. Iste godine napisao je The Dollar Hen (u vrlo slobodnom prevodu Profitabilna kokoš - op.a), koja je postala klasični priručnik za uzgoj kokoši. Imate ju na ovoj poveznici.
Djelo je poznato po praktičnim savjetima, ali i po njegovom duhovitom i pristupačnom stilu pisanja.
"Na najuspješnijim peradarskim farmama u Novoj Engleskoj, tople nastambe za kokoši su napuštene. Kokoši se bolje snalaze na otvorenom u Virginiji nego u Novoj Engleskoj, ali i ostvaruju veći profit na otvorenom bilo gdje nego da budu zatvorene. Ako vaša klima ne dopušta vašoj kokoši da živi na otvorenom, preselite se ili odustanite od posla s kokošima.", jedan je od primjera.
U vrijeme kada se peradarstvo u SAD-u mijenjalo iz osnovne, kućne proizvodnje u komercijalnu djelatnost, Hastings je želio osporiti tada uvriježena narodna vjerovanja. Tvrdio je da se uzgoj kokoši treba voditi pažljivim vođenjem evidencije, selektivnim uzgojem i praćenjem troškova - načelima koja su preteča modernog agribiznisa. Sam naslov sažima njegovu tezu: svaka kokoš treba donositi stabilan i mjerljiv profit, a autor naglašava važnost vođenja preciznih evidencija o proizvodnji i troškovima. Posebno ističe selektivni uzgoj kako bi se dobile produktivnije i zdravije kokoši te objašnjava kako pravilna prehrana utječe na nesivost i ukupnu isplativost. Opisuje i optimalne uvjete smještaja kako bi se povećala učinkovitost uzgoja te velik dio knjige posvećuje prevenciji bolesti i održavanju zdravog jata.
Knjiga objašnjava sastav hrane, dizajn kokošinjaca, prevenciju bolesti i cikluse proizvodnje jaja, uz tekstove o upravljanju farmom i marketingu. Njegov praktičan stil pojednostavljuje znanost o peradarstvu za male uzgajivače i potiče ih da se vide kao poduzetnici, a ne hobisti.
The Dollar Hen postala je temeljno djelo praktične peradarske literature u SAD-u te je utjecala na obrazovanje u poljoprivredi i brojne kasnije priručnike.
Tagovi
Autor