Koje su najznačajnije zoonoze u Hrvatskoj i kako ih spriječiti?

Zoonoze predstavljaju skupinu zaraznih bolesti koje su zajedničke ljudima i pojedinim životinjama, a  prenose se prirodnim putem sa životinja na ljude i obratno. Za postojanje zoonoza zna se već dugi niz stoljeća, a do danas ih je opisano preko dvjesto različitih vrsta.

Uzročnici zoonoza mogu biti razni virusi, bakterije, rikecije, paraziti, gljivice ili prioni. Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja ili kroz onečišćeni okoliš (udisanjem aerosola, ugrizom, ogrebotinom, kontaktom sa slinom, izmetom ili mokraćom), konzumiranjem kontaminiranih namirnica životinjskog porijekla te preko vektora (krpelji, komarci) koji prenose uzročnika bolesti s jednog domaćina na drugoga. 

Jedna od najpoznatijih i najsmrtonosnijih bolesti srednjeg vijeka, bubonska kuga, spada pod zoonotsku bolest. Uzročnik je bakterija Yersinia pestis čiji je rezervoar bio štakor, a na čovjeka se prenosila preko ugriza štakorske buhe (Xenopsylla cheopis).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) čak 60% zaraznih bolesti ljudi zoonotske su prirode, što bi značilo da na svakih pet zaraznih bolesti, tri su uzrokovane uzročnicima koji potječu od životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti, ako se ne prate i kontroliraju, imaju potencijal za širenje na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

“Jedno zdravlje“

Iz svega proizlazi kako briga za zdravlje ljudi nužno uključuje i brigu o životinjama s kojima koegzistiramo. Zbog očite povezanosti ljudi, životinja i okoliša u kojem obitavamo, uveden je koncept “Jedno zdravlje“ koji podrazumijeva suradnju stručnjaka iz različitih područja s ciljem postizanja najboljih rezultata u očuvanju zdravlja. 

Pod rizičnu skupinu sklonih obolijevanju od zoonoza spadaju oni koji su u svakodnevnom kontaktu sa životinjama, primjerice zbog svoje profesije - kao što su stočari, veterinari, mesari ili lovci (tzv. “profesionalne bolesti“). Odrasli neimunokompromitirani pojedinci su uglavnom otporniji i rijetko obolijevaju. podložniji takvim infekcijama su djeca, trudnice, stariji te osobe s oslabljenim imunološki sustavom. 

Osim opasnosti po zdravlje ljudi, pojava zoonoza može prouzročiti i znatne gospodarske gubitke u proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji, te stvoriti zapreke u međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda životinjskog podrijetla s posljedicama po ekonomski razvoj države.

Bolje spriječiti, nego liječiti

Pravilno držanje životinja i veterinarska skrb pomaže u očuvanju zdravlja stada te sprječava eventualni  prijenos bolesti na čovjeka. Stoga su vlasnici životinja dužni pobrinuti se za prikladnu higijenu kod držanja i uzgoja životinja, pridržavati se pravila prilikom prometa unutar zemlje te uvoza životinja uz obveznu i ispravnu prateću dokumentaciju, te prijaviti veterinaru svaku sumnju na oboljenje ili smrt od zarazne bolesti.

Pravovremeno otkrivanje i djelotvorni sustav praćenja zoonoza nužni su kako bi se suzbila i spriječila daljnja pojava ovih bolesti. Na inicijativu Hrvatske agencije za hranu (HAH) 2014. godine formirana je Radna grupa za zoonoze koju čine članovi Ministarstva poljoprivrede (Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane), Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba. 

U godišnjem izvješću o zoonozama u RH za 2015. i 2016. godinu objavljen je sažetak prijavljenih slučajeva uzročnika infekcija u ljudi i životinja, s naglaskom na značajne zoonoze u našoj zemlji (s obzirom na ozbiljnost bolesti te kretanje i pojavnost posljednjih godina), a to su:

• Antraks/bedrenica 
• Tuberkuloza 
• Bruceloza 
• Kampilobakterioza 
• Leptospiroza 
• Listerioza 
• Lajmska bolest
• Q groznica
• Bjesnoća  
• Salmoneloza 
• Trihineloza 

Zahvaljujući uspješnoj provedbi programa kontrole i iskorjenjivanja bolesti u populaciji životinja, bjesnoća u ljudi nije zabilježena već nekoliko desetljeća, dok je posljednji slučaj životinje pozitivne na bjesnoću potvrđen 2014. godine. Sličan je slučaj i kod bedrenice. Zbog sustavne imunoprofilakse životinja u bedreničnim distriktima, posljednjih desetljeća bolest se u Hrvatskoj pojavljuje sporadično. U životinje je zadnji puta zabilježena 2014.

Tuberkuloza se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije smatra najučestalijom svjetskom zoonozom. Oko dvije trećine oboljelih dolazi iz država u razvoju na području Azije i Afrike. Broj oboljelih u RH (uzrokovano bakterijom M. tuberculosis), iako još uvijek značajan, u posljednjem desetljeću ima konstantnu tendenciju pada. Sustavnom primjenom tuberkulinizacije goveda te pregledom goveđih trupova na liniji klanja, incidencija tuberkuloze goveda u RH svedena je na minimum. 

Pod nadzor stavljena i trihineloza

U sirovom mlijeku po prvi je puta 2016. godine molekularnom metodom utvrđena Coxiella burnetii, uzročnik Q groznice. Pretraga na Q groznicu provodi se i u svim slučajevima pobačaja krava, ovaca i koza. Broj humanih slučajeva Q groznice bilježi padajući trend. Tako je tijekom 2014. zabilježen 21 slučaj, 2015. prijavljeno je 14 oboljelih, a godinu kasnije  8 oboljelih.

Posljednjih godina trihineloza u ljudi je dovedena pod nadzor te se bilježe samo sporadični slučajevi. Od  2014. do 2016. godišnje je zabilježeno manje od pet slučajeva. U padu je i broj životinja, i domaćih i divljih, kod kojih je utvrđena trihinela. Zadnja epidemija bruceloze kod ljudi zabilježena je 2008. godine kada je prijavljeno 25 oboljelih. Od 2014. do 2016. prijavljeno je ukupno 3 slučaja. Uzročnici bolesti su Brucella abortus, B. melitensis i B. suis. Bruceloza je pretežno profesionalna bolest, a do infekcije može doći i nakon konzumiranja sirovog mlijeka.

Leptospiroza se uglavnom javlja uz vodotoke velikih rijeka. Nakon epidemijske 2014. godine (105 slučajeva), kada je Hrvatska bila pogođena velikih poplavama što je uvelike pogodovalo epidemiji, 2015. je prijavljeno 36, a 2016. godine 16 oboljelih. Lajmska bolest uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi, na ljude se najčešće prenosi ubodom inficiranog krpelja (Ixodes ricinus) te je najučestalija vektorima prenosiva bolest u RH.  Broj prijava u zadnjem je desetljeću sve veći (više od 400 godišnje). 

Listerioza se u pravilu javlja zbog ingestije kontaminirane hrane životinjskog porijekla. Bakterija Listeria monocytogenes, za razliku od većine ostalih patogena, raste na temperaturi hladnjaka (do 8 °C), a može se nalaziti i u pasteriziranom mlijeku! Broj oboljelih između 2010. i 2016. godine drži konstantu ispod 10 godišnje, međutim, s obzirom na visoki letalitet (oko 25%), zabilježeni su i smrtni ishodi. Infekcija ovim patogenom osobito je opasna u starije populacije, trudnica, djece i imunokompromitiranih osoba.

Najčešće gastrointestinalne infekcije ljudi posljedica su prisutnosti bakterije roda Campylobacter i Salmonella u hrani. I dalje je najznačajniji rezervoar ovih bakterija perad. Broj infekcija u ljudi prouzročenih bakterijom roda Campylobacter je u manjem porastu, dok je broj humanih salmoneloza u padu.