Pretraga tekstova
Udruga đakovačkih kulinara ima sjajne proizvode, tradiciju, ali i brend po kojem žele da im grad postane prepoznatljiv.
Znate li koja je razlika između kulena i kulina? Nismo ni mi, no zanimljiv, a ujedno i tako jednostavan odgovor na to pitanje dao nam je predsjednik Udruge đakovačkih kulinara Vladimir Čorić.
"Razlika je u e i i. Mi smo ikavci, kod nas je dida, a ne deda i mliko, a ne mleko. Tu je razlika", otkrio nam je predsjednik sigurno najbrojnije udruge kulinara (ma i kulenara!) u Hrvatskoj. Naime, kako nam je rekao na međunarodnom festivalu vina, delicija i ugodnog življenja WineOs u Osijeku gdje su izložili svoje delicije, Udruga broji čak 70 članova.
Vjetar u leđa dala im je nedavna zaštita kulena/kulina na razini EU. Sigurno je, kaže, da će im omogućiti lakši i veći izvoz i plasman na tržišta zapadnoeuropskih zemalja i šire. "Jako puno nam znači, pogotovo jer su nam ga htjeli ukrasti. Slovenci imaju još pet godina korištenja tog naziva i onda je samo naše. Kako i treba biti."
Iako je posljednjih godina zabilježen i manjak sirovine, đakovački kulinari nemaju takvih problema. Uvijek je se nađe, naglašava Čorić, jer sami uzgajaju svinje, tove i rade proizvode. "Tko se bavi proizvodnjom kulina, mora imati sirovinu", naglašava.
Samu Udrugu osnovalo je nekoliko entuzijasta, proizvođača i ljubitelja tradicionalnih delicija 2003. godine u Đakovu sa željom da zaštite autohtonu, tradicionalnu proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Danas im je cilj i brendirati Đakovo odnosno da njihov grad postane prepoznatljiv kao grad kulina! Točnije, objediniti ga kao grad prepoznatljiv po katedrali, ergeli i kulinu! Šansu za to vide i u europskim fondovima iz kojih planiraju povući sredstva za daljnju promociju naše vrhunske delicije.
Sama receptura, dakako, nije za otkrivanje, no na naše inzistiranje na prvo pitanje kulen ili kulin, Vladimir Ćorić nam je ipak dao malo više uvida na primjeru baranjskog kulena i đakovačkog kulina. "Baranjci dodaju i malo bibera", šapnuo nam je.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.