Kavezi nesilica, ali i uvoz jaja veći

Navršava se godina dana koju su proizvođači jaja, u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica, dobili za prilagodbu nove opreme za nesilice. U investicije i preinake nisu mogli ući svi, a rezultat toga je samodostatna domaća proizvodnja jaja od tek 60 posto te povećanje uvoza od 40 posto, doznajemo od predstojnika Zavoda za hranidbu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zlatka Janječića. Rok u kojem je Hrvatska morala prilagoditi proizvodnju standardima EU istječe 1. srpnja 2014. godine, a prema navedenim standardima svakoj se nesilici mora osigurati veličina kaveza od minimalno 750 četvornih centimetara.

Za prilagodbu kaveza 150 kuna po kljunu

Jakov Ćorić, vlasnik poduzeća Gala, za Večernji List iznio je katastrofalnu statistiku u kojoj je naveo da je do kraja 2013. godine od 154 farme proizvodnju prilagodilo tek njih 58. Procjenjuje se da će ovakvo stanje u sektoru peradarstva rezultirati drastičnim povećanjem uvoza. Statistike već sad govore u prilog toj činjenici, budući da je u prvih devet mjeseci 2013. godine uvoz jaja iznosio 737 tona jaja, dok je u istom razdoblju 2012. godine u Hrvatsku uveženo tek 325 tona. Financijski troškovi glavni su razlog zbog kojeg proizvođači svoje farme nisu odlučili prilagoditi novoj Direktivi te tako izgubili mogućnost proizvodnje i prodaje jaja. Naime, procjenjuje se da ulaganja u prilagodbu kaveza iznose 150 kuna po kljunu. Jaja proizvedena uzgojem nesilica u kavezima neprilagođenim novim pravilima Europske unije, mogu se plasirati na tržište zaključno s 30. lipnjem 2014. godine.

Slab odaziv na edukacije

Kako bi proizvođačima olakšalo usklađivanje s novim pravilima, Ministarstvo poljoprivrede od 2009. godine organiziralo je edukacije namijenjene peradarima, na kojima su se imali priliku upoznati sa zahtjevima novih propisa, kao i njihovoj pravodobnoj provedbi. Način držanja kokoši nesilica u skladu s propisima, s domaćim su peradarima podijelili nizozemski farmeri, kroz projekt suradnje ovih dviju zemalja. Odaziv je na edukacije, kojih je od 2009. do 2014. godine bilo održano čak 18, bio ispod očekivanog, iako su one za peradare bile besplatne, a informacije vezane uz novo zakonodavstvo koje su sudionici mogli čuti, itekako korisne.

U ovom se trenutku u Upisniku farmi kokoši nesilica nalazi 127 farmi koje prema Pravilniku podliježu obvezi označavanja jaja za konzumaciju, od kojih je 15 djelomično usklađeno. Ukupan broj nesilica na farmama iz Upisnika iznosi 2.052.849, a prema do sada prikupljenim podatcima očekuje se da će do navedenoga roka, većina farmi ipak prilagoditi svoju proizvodnju zahtjevima Pravilnika te iz resornog Ministarstva smiruju situaciju tvrdeći da ne očekuju nestašicu jaja na domaćem tržištu.

Visoka kakvoće domaćih jaja

U svijetu je pak, posebice SAD - u, sve popularniji slobodni uzgoj nesilica s pregonima, kakvog se u nas može pronaći kod Sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog na imanju kraj Duhovnog centra Lužnica, a jaja iz te održive proizvodnje znatno su kvalitetnija i skuplja. Peradarnik je obično na kotačima, kokice biraju životinjske i biljne proteine po livadi, dohranjuju se žitaricama, a jaja nose u nastambi i poneko na livadi, što farmer prije zatvararanja pobere. I stoga nije nevažno istaknuti da su jaja u nas, uspoređujući neke činjenice i podatke o jajima i pilećem mesu na svjetskom peradarskom znanstvenom kongresu u Brazilu 2012. godine, u visokim standardima kakvoće. Stoga je izuzetna šteta ovu proizvodnju prepustiti nekome drugome i ovisiti o uvozu, kada i sami imamo i više nego idealne uvjete proizvodnje, a svježim domaćim jajima od pamtivijeka se hvale naše majke i bake. A hoće li zbog novih uvjeta proizvodnje domaće tržište preplaviti jaja iz uvoza, vrlo ćemo brzo doznati.

Foto: depositphotos.com