• Masnoća mlijeka
  • 14.12.2017. 10:30

Kako smanjiti masnoću mlijeka kod mliječnih krava

Osnovni problem današnjeg mljekarstva je kako imati zdrava visokoproduktivna grla, a ujedno zadovoljiti sve parametre kvalitete mlijeka. Sastav suhe tvari mlijeka je nešto što je promjenjivo.

Foto: Pixabay/skeeze
  • 1.131
  • 101
  • 0

Kravlje mlijeko se sastoji od 87% vode i 13% suhe tvari od koje u prosjeku oko 4,7 % otpada na mast i ovaj postotak je u stalnoj varijaciji. U komercijalnim svrhama stoga nakon obrade možemo naći nekoliko varijeteta mlijeka: punomasno (3-4% masti) poluobrano (s otprilike 1.5 - 1.8% masti) i obrano (oko 0.1% masti).

Ne postoji jedinstvena formula po kojoj bi se zadovoljili svi fizičko-kemijski parametri mlijeka, a proizvodnja održala na visokoj razini. Osnovni problem današnjeg mljekarstva je kako imati zdrava visokoproduktivna grla, a ujedno zadovoljiti sve parametre kvalitete mlijeka. Sastav suhe tvari mlijeka je nešto što je promjenjivo, stoga je moguće na nekoliko načina utjecati na smanjenje ili povećanje masti u mlijeku.

Što sve utječe na masnoću mlijeka

Osnovne komponente obroka za mliječna grla projektirana su u osnovi da osiguraju maksimalne proizvodne količine mlijeka, a često neizbalansirani obroci zanemaruju osnovne komponente suhe tvari mlijeka poput masti što može biti problem. Niz je različitih faktora koji utječu na postotak (količinu) masti u mlijeku.

U osnovi je to genetski potencijal grla, vrsta hranidbe i utjecaj okoline, vanjski faktori. Često farmeri zaboravljaju i ne obraćaju pažnju na još neke faktore s kojima se svakodnevno susreću, a da nisu ni svjesni da direktno mogu biti razlog povećane/smanjene masnoće mlijeka.

Faza laktacije je jedan od osnovnih indikatora koji pokazuje masnoću mlijeka jer je najniži sadržaj masti u drugom mjesecu laktacije, te se postepeno povećava u narednim mjesecima.

Vanjski faktori su nešto što se najviše zanemaruje, iako je dokazano i poznato da na količinu pa i strukturu masti utječe i to koje je godišnje doba, ili dio dana. Najbolje se primijeti kod trodnevne muže, jutarnja i popodnevna muža imaju znatno manji postotak masti od večernje muže. Međutim jednostavno rečeno, želite li smanjiti/povećati mast u mlijeku, onda je hranidba ta koja određuje strukturu obroka te fizičku formu krmiva. Kao što je gore već navedeno, ne postoji univerzalna formula po kojoj bi se zadovoljile sve potrebe visokomliječnih grla, osigurale visoke proizvodne količine i kvaliteta mlijeka. Međutim, način i vrsta hranidbe je nešto najbliže toj formuli.

Utjecaj krmiva na masnoću mlijeka

Kako izbalansirati obrok s visokohranjivim tvarima, a pri tome regulirati masnoću mlijeka i održati visoku razinu proizvodnje, na prvi pogled je izuzetno zahtjevno. Međutim, potrebno je dobro poznavati osnovne metaboličke potrebe grla, vrstu i fizičku formu hraniva kako bi se došlo do kvalitetno izbalansiranog obroka.

Kad je u pitanju reguliranje masnoće mlijeka u smislu smanjenja iste, najbolje je koristiti isjeckanu dobro mljevenu kabastu hranu, bilo da se radi o konzerviranoj silaži ili stočnoj repi, rezancima ili u svježem stanju, zavisi od godišnjeg doba, vegetacije.

Dakle bitna je forma u kojoj se daje, dobro mljevena i isjeckana hrana daje željeni učinak uz određena reduciranja. Obrok s povećanim postotkom koncentrata u odnosu na kabastu hranu daje željeni efekt smanjenja masnoće. U omjerima 60% koncentrat 40% kabasta hrana.

Međutim, postavlja se pitanje isplativosti hraniva i održavanja visoke proizvodnje mlijeka na uštrb smanjenja masnoće. Ipak, svaka proizvodnja je zasebno individualno drugačija, te u obzir treba pored hraniva uzeti i gore spomenute faktore promjene masnoće mlijeka. Ako se već želi postići optimalna razina od 2,7 - 3,4 %, sasvim dovoljno je povećati koncentrat u obroku u odnosu na kabastu hranu i sirove bjelančevine u omjeru 60% - 40% kako se ne bi smanjila i optimalna proizvodnja mlijeka.

Foto: Pixabay/skeeze


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi