Damir Rastija otkriva kako priprema domaće smjese i na što treba paziti u hranidbi svinja
Pravilna i uravnotežena hranidba jedan su od najvažnijih čimbenika uspješnog svinjogojstva. Kvalitetna hrana izravno utječe na zdravlje životinja, njihov rast, plodnost i proizvodne rezultate.
Mnogi uzgajivači zato se odlučuju na pripremu vlastitih smjesa od domaćih sirovina, a jedan od njih je i stočar Damir Rastija koji na svom gospodarstvu ima 50 grla svinja. Uzgajaju krmače, nazimice, tovljenike i prasce.
"Imamo 16 rasplodnih krmača. Krenuli smo s hibridnim linijama Topigs i Hypor, a sada uzgajamo Durok, Landras i Veliki jorkšir", kazao nam je.
Na njegovoj fami se način hranidbe razlikuje ovisno o kategoriji životinja. Rasplodne krmače jedu jednom dnevno, najčešće ujutro, dok nazimice dobivaju obrok dva puta dnevno. Svinje u tovu imaju stalno dostupnu hranu i vodu, pa uzimaju obroke prema potrebi tijekom dana.
Kada je riječ o samoj pripremi hrane, na gospodarstvu uglavnom koriste vlastite sirovine. "Sve je naše – kukuruz, ječam, tritikale i soja, a po potrebi dodajemo i zob", ističe Rastija.
Važan dio pripreme je i njihovo pravilno skladištenje kako bi se očuvala kvaliteta. Na ovom gospodarstvu kukuruz se bere u klipu i čuva u čardacima gdje se prirodno suši na zraku. Ostale žitarice skladište se na prozračnom tavanu.
"Hrana se povremeno šalje na analizu kako bi se provjerila njezina zdravstvena ispravnost. Do sada nismo imali nikakvih problema", napominje ovaj farmer.
Pokazao nam je kako priprema hranu za tovljenike. "U smjesu dodamo 50 posto kukuruza, 25 žitarica - ječam i tritikale, 20 sojine sačme, tri posto premiksa i dva posto umjetnih vlakana", objasnio je. Zatim je sve sastojke stavio u mješalicu i pripremio mješavinu koju je odmah dao tovljenicima.
Prema njegovu iskustvu, u hranidbi svinja najvažnije je osigurati redovitost i kvalitetu obroka. "Najvažnije je da ne ostanu gladne i da se hrane svaki dan u isto vrijeme, posebno rasplodne krmače", naglašava.
Također ističe kako se obroci moraju prilagoditi starosti i proizvodnoj fazi životinja jer prasci, nazimice, tovljenici i krmače nemaju iste potrebe za hranjivim tvarima.
U praksi se stočari mogu susresti i s određenim pogreškama u hranidbi, a jedna od najvećih opasnosti je korištenje nekvalitetnih ili zaraženih sirovina. "Može se dogoditi da je kukuruz ili neka druga sirovina zaražena aflatoksinima, što može izazvati ozbiljne probleme", upozorava ovaj mladi stočar.
U svakodnevnom radu stočarima je važna i podrška stručnjaka. Rastija surađuje s veterinarskom stanicom u Slatini te Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koja redovito obilazi njegovo gospodarstvo.
"Veterinari su nam uvijek na raspolaganju. Dolaze, obilaze nas i daju savjete kako poboljšati proizvodnju", kaže. Zaključuje kako takva podrška stočarima puno znači jer im pomaže u rješavanju problema i uvođenju novih rješenja u uzgoju.
Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
Robert Zobel
prije 4 mjeseca
Odličan i poučan članak. Bas dobar. Hvala.