Kako prilagoditi obrok koza s obzirom na godišnje doba, parenje i laktaciju

Koze vole raznovrsnu hranu i često je mijenjaju što pozitivno djeluje na apetit, a samim tim i na proizvodnju. Također, kod koza je u hranidbi u značajnoj mjeri zastupljeno brstenje, više nego kod ostalih preživača, tako da je dobro kada na pašnjacima koje iskorištavaju koze bude grmlja i niskog drveća. Izbor zelenih biljaka koje koze mogu koristiti je vrlo širok, i to je gotovo svaka biljka koja raste na našim područjima. Za razliku od ovaca, koze mogu jesti i vrlo aromatične biljke, s tim da je koza specifična po tome što neće uzeti hranu koja je ostala poslije neke druge koze. Također, prave razliku između različitih okusa: gorkog, slatkog, slanog i kiselog i zapaženo je da mogu jesti više hrane sa gorkim okusom nego goveda, navodi strčnjak Srđan Kostić. 

Stvaranje tjelesnih rezervi

"Iako po jedinici tjelesne mase koze mogu izlučiti i do 1,5 puta više suhe tvari mlijeka nego mliječne krave, potrebe koza u laktaciji su relativno velike. U osnovi način balansiranja obroka za koze ne razlikuje se puno od onog koji se primjenjuje kod krava u laktaciji. Razlika je u tome što koze koriste daleko veći broj hraniva i što se mnoga od njih mogu dobiti vrlo jeftino ili čak i besplatno. Po litri namuženog mlijeka koze troše manje kvalitetne hrane od krava", naglašava Kostić.

Hranidba jaradi u prvim tjednima života

Dodaje i to da bi se uspješno sastavljali obroci za koze, potrebno je poznavati promjene u njihovom metaboličnom ciklusu tijekom godine. Naime, u toku godine smjenjuju se periodi u kojima koza stvara rezerve u svome tijelu, s onima kada ih ona troši. Dakle, u periodima kada koza najintenzivnije proizvodi mlijeko (proljeće i rano ljeto) ona ne može ostvariti opseg konzumiranja hranljivih tvari za zadovoljenje te proizvodnje. Tijekom kasnog ljeta, jeseni i početka zime proizvodnja mlijeka je manja, kao i potrebe za razvoj ploda. U tom periodu ona može konzumirati više hrane nego što je potrebno za proizvodnju i tako stvara tjelesne rezerve.

Koliko hrane dati u koje godišnje doba?

Ovaj stručnjak objašnjava kako je metabolizam koze na najnižem nivou u ranu jesen, oko tri tjedna pred početak sezone parenja. U tom periodu količina mlijeka se znatno smanjuje. Hrana koja najbolje odgovara tom periodu je grublja i suha. Čim se proizvodnja stabilizira na nižem nivou, apetit koze počinje se povećavati. Hranidba tijekom narednih mjesec dana je veoma važna kako za njenu plodnost tako i za stvaranje tjelesnih rezervi. Obrok treba biti bogat celuluzom i energijom, a treba se većim dijelom sastojati od suhih kabastih hraniva uz izvjestan dodatak koncentrata. Energetska vrijednost obroka treba biti kao u vrijeme najviše proizvodnje.

Kada sezona parenja jednom prođe, mliječnost i apetit koza postepeno opada sve do sredine zime. Obroci u ovom periodu i dalje trebaju biti  bogati energijom i celulozom. Od sredine zime procesi metabolizma se postepeno ubrzavaju i tada kozama treba osigurati dovoljno kvalitetne hrane. Treba voditi računa o tome da se bremenita koza zasuši bar šest tjedana pred partus. Obilnija hranidba tijekom bremenitosti dovodi do toga da se dobija krupnija jarad. Ako je obrok bogat mineralima, kostur jareta može biti vrlo čvrst što može dovesti do problema pri partusu.

Pripaziti da ne dođe do poremećaja u probavi hrane

"Tijekom posljednjih osam tjedana bremenitosti rast ploda je najveći i zbog toga obrok mora postati bogatiji energijom, proteinima i mineralima. Po hranjivoj vrijednosti obrok treba biti ravan onom koji koza dobija u vrijeme najveće proizvodnje mlijeka. Ovaj opseg konzumiranih hranjivih tvari treba postići u vrijeme pred partus", savjetuje Kostić te dodaje da tijekom visoke bremenitosti obrok mora ne samo zadovoljiti kvantitativne potrebe životinja već se i odlikovati vrlo dobro definiranim osobinama.

Ako je konzumiranje koncentrata veće nego kabastih hraniva može doći do poremećaja u varenju. Zato se preporučuje da u ovom periodu koze imaju bar 1,7 kg suhe tvari iz kabastih hraniva na 100 kg tjelesne mase, a količine koncentrata da se postepeno povećavaju do postizanja maksimalne količine od 400-500 g suhe tvari na 100 kg tjelesne mase. Iz svega navedenog zaključak je da je kvaliteta kabaste hrane osnovni faktor od kojeg zavisi dobra proizvodnja tijekom čitave laktacije.

"Par dana prije i poslije jarenja obrok treba biti umanjen i pretežno sastavljen od kvalitetnijih kabastih hraniva kako bi se umanjila mogućnost preranog ili obilnog nalijevanja mlijeka. Nakon ovog kratkog perioda, obrok treba vratiti na onaj obujam kakav je bio pred partus i treba ostati takav tri do četiri tjedna. Kada se laktacija stabilizira, koza se može hraniti čak i nešto ispod normativa za njenu proizvodnju jer ona u to vrijeme intenzivno koristi ranije stvorene rezerve energije i proteina za sintezu mlijeka. Zbog toga se može smatrati normalnom pojavom određeni gubitak tjelesne mase kod koza tijekom prvih mjeseci laktacije", savjetuje ovaj stručnjak za PSSRS.