• Petar Šabić
  • 11.03.2016. 07:30

Kako očuvati izvorne pasmine životinja?

Poljoprivrednici i stručnjaci ističu kako stočne izložbe imaju posebno mjesto u poticanju razvoja govedarstva, ovčarstva, kozarstva, svinjogojstva, konja i magaraca te peradarstva ne samo u ruralnom prostoru zagorskog dijela dalmatinskih, nego i slavonskih županija.

  • 1.019
  • 117
  • 0

Poljoprivrednici i stručnjaci ističu kako stočne izložbe imaju posebno mjesto u poticanju razvoja govedarstva, kozarstva, ovčarstva, svinjogojstva, peradarstva, dakako konja i magaraca ne samo u ruralnom prostoru zagorskog i otočnog dijela dalmatinskih te slavonskih županija.

Tako, među inima, ocjenjuje i dipl. ing. agronomije Petar Šabić, predsjednik područnog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Tvrdi kako primjerice stočne izložbe imaju nezamjenjivo mjesto u poticanju i razvoju stočarstva, posebice ako su svrsishodne, dobro i stručno organizirane te da je i Europska unija prepoznala takav način predstavljanja goveda, ovaca, koza, kopitara, peradi.

Magarci - plemenite domaće životinje

Opstanak u EU fondovima

"U Europskoj uniji su od prvog dana, kako je Hrvatska postala njezinom članicom, primijetili da je riječ o izvornim zaštićenim domaćim pasminama stoke poput krave buše, ovce pramenke, hrvatske šarene koze, koke hrvatice, magaraca. Uzgoj i zaštitu tih pasmina životinja posebice se potiče kroz određene mjere, ne samo od strane naše države odnosno Ministarstva poljoprivrede i HPA.

Što se pak tiče mliječnih krava, mljekarstva inače, uzgoj je sada takav kakav je te svi OPG-ovi koji su opstali u stočarstvu u ruralnom prostoru dalmatinskog zaobalja, uzgajaju i šire svoja stada, proizvode domaće mlijeko i sir, meso i kokošja jaja, snalaze se kako najbolje mogu i umiju nadajući se kako će uspjeti u svojim projektima, dakako i uz pomoć države i lokalne zajednice te EU fondova", ovih je dana za Agroklub izjavio Petar Šabić.

Dodatni prihod za zaštićene pasmine

Ističe kako su izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja poticaj oživljavanja dijela ruralnih područja poput dalmatinskog zaobalja osiguravajući OPG-ovima i lokalnoj populaciji dodatni prihod. Šabić naglašava kako su pasmine pogodne za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprječavanje devastacije i sukcesije staništa, kao i uključivanje u programe ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicijskih robnih marki. Također su sastavni dio ekosustava o kojem ovise i brojne ine biljne i životinjske vrste.

Istarsko govedo - boškarin

Drži kako je očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na području RH iznimno značajno iz gospodarskih, kulturnih, znanstvenih i tradicijskih razloga, poručujući kako će proizvodnja hrane, a time i poljoprivreda, biti jedan od strateških prioriteta posebice u vremenima koja dolaze, posebice kada potrošači žele imati dostupne proizvode proizvedene i na tradicijskim tehnologijama. Kaže kako se zato rizično osloniti samo na mali broj pasmina.

Buša nije konkurentna pasmina

"Primjerice krava buša je izvorna pasmina područja Dinarida koja je do prve polovice XX. stoljeća činila okosnicu govedarske proizvodnje. Uslijed promjena u proizvodnim sustavima i intenzifikacija animalne proizvodnje u prvoj polovici 20. stoljeća, buša se karakterizira kao nekonkurentna pasmina koja ne može udovoljiti zahtjevima uzgajivača.

Taj je trenutak početak sustavnog pretapanja buše, kao početak njenog postupnog nestanka, kao čiste pasmine. Inače, program sustavne zaštite buše u Hrvatskoj je pokrenut 2003. godine te ona uključena u nacionalni govedarski uzgojni program te je temeljem istog utemeljeno uzgojno Udruženje uzgajivača buše. Aktualnu populaciju buše u Hrvatskoj danas čine 782 uzgojno valjane jedinke. Sada je buša ponovno važna pasmina, za koju ističu kako je ona živi spomenik čovjekova truda, znanja, uzgoja kroz protekla razdoblja. Za bušu se kaže kako je ona ukras naših pašnjaka i ruralnih prostora, izvor kvalitetnog mlijeka i sira, te mesa, kao i izdašni rezervoar hvalevrijednih gena koji će i u budućnosti, baš kao sada, biti sve važniji u održivoj animalnoj proizvodnji", objašnjava dipl. ing. Petar Šabić.

Krava buša na ispaši

Sve manje novih OPG-a

Naglašava kako se u lancu uzgoja goveda, ovaca i janjaca, koza i jarića te proizvodnje mlijeka, sira i mesa u ruralnim prostorima zagorskog dijela dalmatinskih županija otvara sve veći broj malih OPG-ovih farma, mljekara, sirana.

"Problem je u tome što su u zadnjih nekoliko godina uglavnom nestale male obiteljske mljekare i sirane u korist modernih, suvremenih, znatno većih i izdašnijih sličnih preradbenih pogona. Velike mljekare i sirane su izgrađene, dakako i suvremeno opremljene, ali neke od njih nemaju dostatne količine odgovarajuće sirovine - mlijeka, pa njihovi vlasnici određenim oblicima poticaja nastoje motivirati njihovu proizvodnju.

Uzevši to sve u obzir, mogu reći kako će budućnost takvih domaćih životinja biti samo u porastu. Ruralni prostor dalmatinskog zaobalja je oduvijek bio pogodan za uzgoj stočarstva i proizvodnji zdrave hrane, po čemu je inače i sada prepoznatljiv. Doduše, na tom se području više uzgajala stoka sitnog zuba, ovca pramenka i hrvatska šarena koza, nego govedo, posebice muzne krave. Brzo se pokazalo kako se na tom ruralnom prostoru itekako može uspješno uzgajati i intenzivno stočarstvo, a to pokazuje i uzgoj visoko proizvodnih mliječnih krava", analizira dipl. ing. Petar Šabić.

Nema odmora, radi se 24 sata

Predsjednik područnog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) na kraju razgovora poručuje. "U postojećem sustavu takav način uzgoja uz mjere poticaja te pomoć institucija, poput Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije, to će ubuduće sve ići nabolje.

Posebice (pre)poručujem mladim ljudima odnosno mladim OPG-ovima, onima koji se žele i mogu baviti stočarstvom, neka se dobro spreme za taj posao. Jer to je posao koji se radi 24 sata dnevno, znači tu nema odmora, vikenda, praznika, što je itekako poznato onima, rođenima u obiteljima kojima je uzgoj stoke i proizvodnja mlijeka, sira, janjaca, jarića, teladi, tradicionalno zanimanje. Uz osmišljen i dobro organiziran rad bit će spremni i na rješavanje poteškoća u toj djelatnosti, dakako i naći sebe te mogućnost sigurnijeg zaposlenja i življenja. Tako će se u sklopu ruralnog razvoja posvetiti pozornost i obnovi sela".

Jahačice na lipicanerima

Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

Petar Šabić ujedno podsjeća i na Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na području Republike Hrvatske. Napominje kako se izvornom odnosno autohtonom, zavičajnom pasminom može smatrati skupina životinja, koja je u određenoj zemlji dovoljno dugo uzgajana kako bi se genetski adaptirala na tradicionalne proizvodne sustave i okoliš. Upućuje i na Zakon o stočarstvu RH koji definira izvorne pasmine baš kao pasmine domaćih životinja.

Također podsjeća i na činjenicu kako Zakon o zaštiti prirode izvorne pasmine domaćih životinja definira kao udomaćenu vrstu na čiji je proces evolucije djelovao čovjek ne bi li udovoljio svojim potrebama, koja se razvila i kao posljedica tradicijskog uzgoja čineći tako dio hrvatske prirodne baštine.

"Inače, u Popisu izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na području Hrvatske navode se izvorne životinje. Tu je istarsko govedo, slavonsko-srijemski podolac, krava buša; od konja - hrvatski posavac, hrvatski hladnjokrvnjak, Lipicanac, međimurski konj; od magaraca - istarski, primorsko-dinarski i sjeverno-jadranski magarac; od ovaca - cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka, dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca; hrvatska bijela i šarena koza; crna slavonsko-turopoljska svinja; zagorski puran i kokoš hrvatica te siva pčela", navodi dipl. ing. Petar Šabić, predsjednik područnog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).


Fotoprilog


Tagovi

Stočarstvo Izložbe Petar Šabić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi