Kako koristiti koprivu u hranidbi peradi?

Kopriva (Urtica dioica) ili žara kako je zovu u narodu, dobro je poznata biljka u narodnoj medicini, od davnina se koristi za liječenje različitih bolesti, ali i u prehrani. I danas sve veći broj poklonika zdrave hrane od ove samonikle biljke sprema najraznovrsnija jela s obzirom da su znanstvena istraživanja pokazala opravdanost njezine stoljetne upotrebe.

Ova biljka koju možemo naći na svakom koraku u šumama, livadama, pašnjacima, odlična je i za hranidbu peradi i svinja, a odgovor na pitanje zašto bi svoje kokoši, patke, guske trebalo hraniti koprivom dobro znaju stariji uzgajivači obzirom da se nekada svakodnevno koristila u hranidbi ovih životinja.

Jača imunitet, zaštita od virusa i bakterije

Koprivu koja je bogata vitaminima i mineralima pojedinci koji drže do proizvodnje zdrave hrane i danas koriste. A kako i ne bi kad je bogata kalcijem, magnezijem, željezon, fosforom, bakrom sumporom, kalijem, cinkom, ali i vitamina A, C, D, K i B te može značajno ojačati imunitet životinja i otpornost na bakterijske ili virusne infekcije.

Sudeći prema tvrdnjama stručnjaka, upotrebom ove biljke u hranidbi peradi potiče se njihov rast i naravno pozitivno utječe na nosivost obzirom na dugački popis minerala i vitamina koje sadrži u sebi i koje hranu čine kvalitetnom, a prije svega prirodnom.

Sasvim je sigurno da korištenje ove biljke kao dodatak hranidbi utječe na težinu kod peradi i na bolji prinos jaja, ali je s druge strane ovo teško primjenjivo na velikim farmama. Ipak u domaćinstvima koja imaju nekoliko svinja i manji broj peradi koriste je kao uvijek dostupan, a jeftin i hranjiv dodatak.

Recept za perad

Najednostavniji i najčešći način korištenja u domaćinstvima je da se ubere mlado lišće ili vrhovi biljke, oštrim nožem narežu i preliju vrelom vodom, kako bi se neutralizirale tvari koje žare. Nakon što se kopriva ohladi pomiješa se s kukuruznom prekrupom ili cijelim zrnom kukuruza ili pšenicom.

Na ovaj način kokoši, guske, patke hranila je sedamdesetosmogodišnja Veselka Radumilović. Sjeća se, kako nam je rekla, da je to prije pet šest desetljeća bio jedini način hranidbe peradi, ali ona i danas bez obzira na veliku ponudu koncentrirane hrane bere koprivu u obližnjoj šumi i na ovaj, kako kaže, sasvim jednostavan način priprema zdrav obrok za perad.

Od proljeća do zime

Vladimir Poznanov ima imanje na samo nekoliko kilometara od grada i trenutno ima više od 60 kokoši, 120 gusaka i 70 pataka.

"Perad se kreće po voćnjaku površine od četiri jutra, veliki je to prostor, a trave i mladih kopriva imaju u izobilju. Zato i krenu nesti od kraja veljače do početka zime. To su prava domaća jaja", rekao nam je Poznanov objašnjavajući da pored peradi godinama unazad drži i mangulice. Hrani ih također samo zdravom hranom.

"Jednostavno nakosim mladu koprivu koje ima na svakom koraku od ranog proljeća do zime. Zdrava je, puna vitamina i minerala i naravno da je kvaliteta mesa puno bolja."

Daje kvalitetu mesu i jajima

I na gospodarstvu Gorana Kozlovačkog perad ima mogućnost svakodnevno jesti zelenu travu, a ovih proljetnih dana mladu koprivu. Ima tri dvorišta i jato od 100 kokoši koje premješta iz jednog u drugo kako bi im zeleniš bio stalno dostupan.

Kozlovački kaže da nema potrebe da posebno priprema koprivu obzirom da je peradi dostupna i da je kao mladu pojedu do korijena.

”Jaja su potpuno organska, a meso od oko 200 pijetlova koliko bude u jesen je posebna priča. To je nešto sasvim drugo od onog što se kupuje u trgovinama. Kvaliteta je neusporediva", rekao nam je na kraju naš sugovornik.