Kako izgledaju prognoze o proizvodnji i trgovini proteinima za stočnu hranu u EU?

Europska komisija je objavila najnoviju bilancu stanja bjelančevina za stočnu hranu u EU te dala prognozu o proizvodnji, trgovini u EU (uvozu i izvozu) kao i domaćoj upotrebi širokog spektra izvora ovih tvari u hranidbi životinja.

Stabilna potražnja

Prema dostupnim podacima za 2022/23., pretpostavlja se da će potražnja za hranom ostati stabilna na 72 milijuna tona sirovih proteina. Unatoč nižoj dostupnosti kukuruza zbog suše, očekuje se da će samodostatnost EU za sve izvore ovih tvari ostati na 77 posto.

Glavni izvor je krmivo iz zrna kojega ima dovoljno i predstavlja 42 posto ukupne upotrebe hrane za životinje. Udio svih uljarica predstavlja 27 posto ukupne potrošnje proteina u hrani, a žitarica 21 posto.

EU proizvodi samo 24 posto sačme uljarica od količine koja je potrebna za hranidbu stoke.

Visoko na dnevnom redu

Razvoj proizvodnje biljnih proteina u EU donosi ekonomsku korist za poljoprivrednike i proizvođače hrane i stočne hrane, kao i niz ekoloških prednosti. Proteinski usjevi doprinose fiksiranju atmosferskog dušika u zemljištu.

Njihov razvoj i, općenito, smanjenje ovisnosti EU o uvezenim, koji se koriste za stočnu hranu visoko je na dnevnom redu već nekoliko godina, stoji u priopćenju EK u kojem dodaju da je sada relevantniji nego ikada, s obzirom na rat u Ukrajini i rekordno visoke troškove stočne hrane. 

U svom Priopćenju o sigurnosti hrane EK je objavila namjeru preispitavanja politike i prioriteta utvrđenih u izvješću o razvoju biljnih proteina u EU za 2018.godinu. Razvoj njihove proizvodnje i potrošnje bit će među ciljevima Komisije u nadolazećim mjesecima, poručuju.