Do sada poduzimane mjere vezane za sprečavanje trihineloze napokon počinju pokazivati rezultate.
Zahvaljujući višegodišnjim aktivnostima veterinarske struke, inspekcijske službe i obaveznom pregledu svih zaklanih i odstrijeljenih svinja, ali i povećanoj svijesti svinjogojaca, na području Vukovarsko-srijemske županije iz godine u godinu trihineloza postaje sve manjim javnozdravstvenim problemom, iako opreza, kada je ta bolest u pitanju, nikada nije dosta.
Upozoreno je to na stručnom skupu koji je u Vinkovcima održan na temu "Pojavnost trihineloze i postupci njenoga suzbijanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razdoblje 2007.-2015."
"Pojavnost trihineloze na području Vukovarsko-srijemske županije prati se od 1968. godine i do 2005. godine nije prošla niti jedna godina, a da nismo imali oboljelih od trhineloze i onda se dogodila nama ta dragocjena 2005. godina kada smo mogli konstantirati da do tada poduzimane mjere konačno daju rezultate", kazala je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić.
Podsjetila je kako je najkritična godina bila 1998. kada je u Hrvatskoj od trihineloze obolilo 575 osoba od kojih je 345 bilo s područja Vukovarsko-srijemske županije. Zadnja epidemija vezana uz trihinelozu na području županije dogodila se 2009. godine.
Pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić naveo je kako su vukovarsko-srijemski seljaci u 20 godina platili čak 100 milijuna kuna za analize uzorka mesa upozorivši kako neke općine zbog nedostatka novca samo djelomice ili uopće ne provode deratizaciju, a koja je ključna u borbi protiv trihineloze.
Prema podacima županijskih službi, u posljednjih 20 godina u toj je županiji na trihinelozu pregledno više od 2,2 milijuna svinja te utvrđeno 8.447 trihineloznih trupala, dok se gospodarska šteta procjenjuje na oko 17 milijuna kuna.
"Bit ćemo potpuno zadovoljni kada ne budemo imali nijednu trihineloznu svinju i nijedno trihinelozno dvorište u Vukovarsko-srijemskoj županiji", poručio je viši veterinarski inspektor Ministarsta poljoprivrede Marko Novoselac podsjetivši kako trihineloza inače spada među zoonoze, tj. zarazne bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto.
Iako trihinelu pronalazimo u mnogim divljim mesojedima i svejedima, za čovjeka je najvažnija karika u prijenosu bolesti domaća svinja. Svinja se može zaraziti jedući različite vrste zaraženih divljih životinja (pa čak i ostatke zaraženog svinjskog mesa u klaonicama), a čovjek se zarazi jedući nedovoljno smrznuto ili pečeno zaraženo svinjsko meso (osobito šunku, kobasice i kulen).
Foto: Axente Vlad/bigstockphoto.com
Tagovi
Autor