Zadruga Parco Murgia latte okuplja 40 zadrugara, proizvođača mlijeka i sireva. Proizvode najprodavaniji sir na svijetu, a profit dijele.
Italija je jedna od zemalja s najviše razvijenim i organiziranim zadrugama u svijetu. Jedna od njih je i Parco Murgia latte iz mjesta Ceglia Messapica, nedaleko Barija, u regiji Puglia, koja okuplja 40 proizvođača mlijeka i sireva. Proizvode i najtraženiji sir u svijetu.
U državi koja je najpoznatija po voćarskim zadrugama, sve više se izbacuju i posrednici u otkupu mlijeka jer se proizvođači, i u ovom sektoru poljoprivrede, uključuju u zadruge koje otkupljuju mlijeko i dostavljaju ga prerađivačima, kaže Vito Laterza, direktor zadruge.
"Imamo i zadrugu koja distribuira mlijeko. Naš cilj prvenstveno je skretanje pažnje potrošačima na kvalitetu mlijeka, njegova promocija, kao i valorizacija proizvoda s područja regije Puglia, koja je posebna po sastavu korovskih vrsta. Zbog njih mlijeko ima odličnu kvalitetu odnosno specifičnu masnoću, somatske stanice, bjelančevine i bakterije", ističe Laterza.
Proizvođači poštuju pravila, krava se može napasivati samo na jednoj livadi, na jednom području. Uspjeli su, priča nam, uz pomoć europskih fondova zaštititi geografsko porijeklo ovog mlijeka i sireva, među kojima je najpoznatiji Burata, koji je ujedno najtraženiji i najprodavaniji sir u svijetu, na što su ponosni.
Prema njegovim riječima, mnoštvo proizvođača ima vlastitu preradu. Trenutno je u zadruzi njih 40, a prije desetak godina počeli su s devet. Od zadruge dobivaju i tehničku podršku, kao i razmjenu iskustava, a savjetodavne usluge u vidu prehrambenih i veterinarskih stručnjaka, pruža im regija Puglia.
Proizvođači imaju veću otkupnu cijenu za 10% upravo zbog odlične kvalitete. Sve više sredstava iz europskih fondova koriste za promociju izvoza sireva iz regije Puglia u Europu, ali i na ostale kontinente.
"Inače, proizvođači imaju obavezu da, najmanje 50% proizvodnje dostave zadruzi, a s ostatkom mogu raditi što žele. Udio u zadruzi plaća se od 150 do 1000 eura, a na kraju godine, dijeli se profit. Ono što je stimulativno je podatak da subvencije, koje proizvođači dobivaju iz fondova, iznose od 50 do 80%, bez obzira je li riječ o nabavi traktora ili izgradnji objekata i skladišta", tvrdi Laterza.
Od 40 proizvođača, četiri su ušla u sustav ekološke proizvodnje i u zadruzi očekuju da će se u narednim godinama sve više farmera uključiti u ovaj sustav jer je otkupna cijena veća, kao i prodajna cijena sireva.
Tagovi
Autor
Farma obitelji Novak mliječna je farma godine!
Uskoro cjepivo protiv afričke svinjske kuge?
U Njemačkoj otkupna cijena mlijeka rasla 23 posto, u Irskoj čak 46, a u Hrvatskoj - dva?!
Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona?
Marta Radić
prije 2 tjedna
Oni su najbolji imaju vrhunske proizvode , ali nažalost i oni u Italiju su sirotinja.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
mali pa Hrvatska nije država , Balkansko Sranje u kojem su komunisti i udbaši na vlasti ! 1991 Brozov đeneral Franjo Tuđman i ekipa pod nazivom Hrvatska drp zajednica ( HDZ ) donijela je Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je počelo podržavljenje i promašeno raspolaganje sa njim na štetu poljoprivrednih poduzeća , a posebno OPG ! Za to su KRIVI i seljaci jer se NEĆE ORGANIZIRATI i SUPROSTAVITI LAKRDIJAŠKIM ZAKONIMA , kojega su nam nametnuli SLUGANI ; Pešte , Beča , Beograda i djelomično Brisla u Zagrebu ! Pa ZAKON o poljoprivrednom zemljištu u Zagrebu 91 je AUTORSKI rad ekipe pod vodstvom đenerala Tuđmana , a sadašnji ekipe pod vodstvom komunističkog besposličara Plenkovića !
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Zanimljivo je pročitati o uspjesima u drugim državam,pa se postavlja pitanje kako to kod nas ne funkcionira.Nikada nije bilo ozbiljne namjere da se seljacima prezentira prednost udruživanja,već je to bilo sve uopćeno,a savjetodavna služba je zatrpana administracijom,a ne da pomaže seljacima.Nikada nismo imali jasnu poljoprivrednu strategiju koja bi imala za cilj razvoj opg-ova i razvoj ruralnih krajeva,nego je sve išlo stihijski i sa svakim novim ministrom neke druge ideje,a prerađivačku industriju smo skroz uništili.Pokretanje masovnog udruživanja bi značio i uspjeh opg-ova,a meni se čini da se naša poljoprivredna strategija temelji na korporativnoj poljoprivredi.Sada je pomalo i kasno za neke sektore,jer su već krahirali i ovo što je ostalu u stočarstvu je toliko raštrkano na širokom prostoru.Osim toga kod nas su seljaci zatrovani borbom za državnu zemlju i tu država snosi veliku krivicu stalnim izmjenama zakona,umjesto da istu daju opg-ovim na otkup u trajno vlasništvo.Kažu da nijedna nevolja nikada ne dolazi sama,tako je i kod nas je skup svih zajedničkih faktora doveo tu gdje jesmo.