• Hranidba krava
  • 29.01.2018. 13:30

Izbjegavajte smrznutu silažu u obroku krava

Hranidbu krava prati niz faktora koji utječu na kvalitetu obroka i proizvodnju. Shodno tome tzv. ljetna i zimska hranidba nose sa sobom određene promjene, ali i rizike.

Foto: Bigstockphoto/maerzkind
  • 647
  • 56
  • 0

Hranidba krava, naročito visokomliječnih u visokoj produkciji mlijeka je izuzetno dinamičan posao. Farmeru nisu dovoljne samo unaprijed preračunate tablice s točno proračunatim udjelom pojedinog krmiva u obroku. Često se zanemaruju vrlo bitni detalji koje farmer sam mora opaziti i pravilno reagirati. Hranidbu krava prati niz faktora koji utječu na kvalitetu obroka i proizvodnju.

Shodno tome tzv. ljetna i zimska hranidba nose sa sobom određene promjene, ali i rizike. Dobro spremljena silaža idealna je hranidba tijekom zime, ali mora se povesti računa kako i kada se daje kravama tijekom dugih zimskih dana.

Smrznuta silaža izaziva zdravstvene probleme krava

Karakteristika naših krajeva su često niske temperature tijekom zime, i javlja se problem smrznute sjenaže ili silaže. Tome pogoduje ako prethodno u postupku siliranja nisu dobro usitnjeni dijelovi biljke niti dobro sabijeni povećavajući prisustvo vlage. U slučajevima smrznutog krmiva, obavezno takvo krmivo ne stavljati na hranidbeni stol, u suprotnom kod krava može izazvati smetnje u buragu sa smanjenjem mikrobne aktivnosti, manji unos hrane, ili u konačnici bolesti s proljevom.

U slučajevima dužeg vremenskog razdoblja niskih temperature od - 5 do - 10 oC silaža smrzne i do dubine 1m.

U takvim uvjetima preporučljivo je povećati sadržaj suhe tvari u obroku, dodavanjem sijena ili slame kao osnovne krme. Osnovni problem pri vanjskim temperaturama ispod 0 oC je smrzavanje gornjeg horizontalnog sloja silaže do dubine od cca 20 cm, međutim u slučajevima dužeg vremenskog perioda niskih temperature od - 5 do - 10 oC silaža smrzne i do dubine 1m. U takvim uvjetima izbjegavajte korištenje silaže s gornjih slojeva. Vrlo često promjenjive vremenske prilike s velikim temperaturnim oscilacijama imaju utjecaja na kvalitetu silaže. Promjena vanjske temperature iz minusa u plus s iznadprosječnim temperaturama dovode do brzog odmrzavanja silaže, a posljedica je pojava vlage i veća mogućnost kvarenja silaže.

Koristiti ili ne odmrznutu silažu?

Dobro pripremljena sabijena silaža ne bi trebala trpjeti veće fizičko-kemijske promjene, samim time i kvaliteta ostaje ista. Unutrašnji dijelovi nisu problem, međutim gornji površinski slojevi silaže mogu zbog promjene temperature i prisutnosti vlage pretrpjeti oštećenja i izgubiti na kvaliteti. Smrzavanje i odmrzavanje silaže utječe na njenu strukturu, vrlo često postaje gnjecava, s većim postotkom vlage što stvara idealne uvjete za pojavu mikroba, aerobnu nestabilnost i njeno kvarenje.

Prvi znakovi su promjena boje, silaža poprima smećkasto žutu boju i kvarenjem postaje sve crnija. Takvu silažu krave nerado konzumiraju i ne postiže se željeni hranidbeni efekt. Silažu koja je neko vrijeme nakon odmrzavanja, stajala neiskorištena par dana, najbolje je izbjegavati i koristiti silažu s dubljih neoštećenih slojeva. Koristi li se odmrznuta silaža odmah ili se odmrzava tijekom manipulacije u miješalici ili transportu, takvu koristiti u hranidbi odmah nakon potpunog odmrzavanja.

Utopljavanje silaže

Smrzavanje i odmrzavanje silaže utječe na njenu strukturu, vrlo često postaje gnjecava, s većim postotkom vlage što stvara idealne uvjete za pojavu mikroba, aerobnu nestabilnost i njeno kvarenje.

Iz prakse, ali i pravila je da je najbolje silos, ili jame sa silažom otvarati zimi s južne strane, zbog veće šanse dopiranja sunčevih zraka, i smanjenja mogućnosti smrzavanja gornjih površinskih slojeva silaže.

Farmeri tijekom zime mogu izvršiti tzv. utopljavanje silaže što je vrlo poželjno. Najjednostavnije i vrlo praktično je koristiti bale sijena, kojima se silaža može obložiti po gornjim slojevima, ili jednostavno iskoristiti snopove kukuruzovine i prekriti silažu. Također kao vrlo dobar prirodan izolator može poslužiti i snijeg, prekrivena slojem snijega silaža je zaštićena od direktnog smrzavanja, stoga snijeg ne treba uklanjati sa silaže, osim s onih dijelova odakle se silaža svakodnevno koristi za proces hranidbe.

Foto: Bigstockphoto/maerzkind


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi