Istarski proizvođači od slavonskih bi proizvođača otkupljivali svinjski but za proizvodnju zaštićenog istarskog pršuta, po cijeni od 35 kuna za kilogram.
Veliki broj slavonskih proizvođača iz sektora koji odavno tone, svinjogojstva, došli su nedavno u Otok čuti nudi li istarska ideja spas za njihovu proizvodnju. Istarski proizvođači od slavonskih bi proizvođača otkupljivali svinjski but za proizvodnju zaštićenog istarskog pršuta.
Milan Antolović, pročelnik UO za poljoprivredu Istarske županije ističe: "Nadam se da će Ministarstvo poljoprivrede, nakon što nam da smjernice na koji način najkvalitetnije organizirati proizvođačku organizaciju, da ćemo to u narednih mjesec dana i učiniti. Cilj je povezati uzgajivače svinja i prerađivače na tragu proizvodnje autohtonih proizvoda, da budu linijski povezani".
Proizvođači bi morali ispunjavati određene kriterije, među ostalim to da cijelo leglo mora biti umatičeno u HPA, pasminska struktura mora biti takva da nema pietrena unutra, sve ostale pasminske strukture odgovaraju. Valja istaknuti da odgovara i crna slavonska svinja.
Svinja treba biti stara najmanje devet mjeseci, treba biti teška najmanje 160 kilograma kod klanja, gornja težina nije ograničena. But mora biti najmanje 13 kilograma težak, da bi u konačnici pršut bio težak sedam kilograma.
No, što s ostatkom, mučilo je svinjogojce. "Resto treba rješavati u hodu. To je zajednički interes proizvođačkih organizacija", istaknuo je Antolović.
Vlado Ferbežar, proizvođač, ističe: "Njih zanima but, njih ne zanima svinja. Na nama je sada koji to možemo dati. Moramo imati ili preradu, ili neku prodaju".
Ferbežar je jedan od većih proizvođača kulena, koji je slavonsko-istarsku suradnju započeo još prošle godine. "Prošle godine sam imao oko 700 zaštićenih komada, ovu godinu sam popeo na 3.000. U izradi sam projekta EU fondova, nadam se da će ove godine biti gotovo. Planiram povećati kapacitete na nekih 40 tona godišnje samo kulena, plus sve ostalo", ističe Ferbežar.
I dok nekima istarski pršut slavonskih svinja zvuči isto kao slavonska hobotnica iz Jadrana, dio slavonskih proizvođača kaže: zašto ne? S obzirom na stanje u hrvatskom svinjogojstvu, ovo je prilika koja se ne bi smjela propustiti.
Cijena koju Istrani nude je 35 kuna po kilogramu. Inicijatori proizvođačkih organizacija nadaju se povoljnom kreditiranju putem HBOR-a.
Nakon sastanka, osmero je proizvođača potpisalo pristupnicu za pristupanje proizvođačkoj organizaciji.
Foto: Rajko Polić/Zeleni list
Tagovi
Autorica
Partner
VTV d.o.o.
Lista čekanja za janjetinu od 220 eura, ali iz Australije stiže jeftina konkurencija
Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje
Afrička svinjska kuga se širi: Zone ograničenja sada u tri slavonske županije
Velika piletina: Kako su antibiotici promijenili našu prehranu, ali i narušili zdravlje
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Jesu li eutanazirane svinje bile provjerene? Vlasnik tvrdi da jesu, ministar uzvraća
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Kako je "otac Valpovke" utemeljio prvu tvornicu stočne hrane u Hrvatskoj
Ne posustaje: Imamo nove slučajeve afričke svinjske kuge, proširene su zone zaštite
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
