Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agroturizam Sia
  • 10.11.2021. 13:30
  • Istarska, Guran, Vodnjan

Istarska pramenka i šampionski sir Franka i Stane Cetina: Od ovaca se može živjeti

Svi bi ovcu samo radi janjaca, a od toga nema ništa. Treba svakodnevno naporno raditi i ne odustajati, kažu supružnici Cetina koji su se ovčarstvom počeli baviti prije 35 godina.

Foto: Blanka Kufner
  • 802
  • 218
  • 1

Franko (75) i Stana (70) Cetina još su kao mladi bračni par krenuli u stočarstvo s muznim kravama. Međutim, ubrzo su uvidjeli da od toga "neće biti kruha" pa su se prije 35 godina prebacili na ovčarstvo. Nabavili su 20 autohtonih istarskih pramenki i polako širili stado.

Radi lakšeg plasmana, otvorili su Agroturizam Sia na stanciji Guran nedaleko Vodnjana. Kako se upravo ovih dana održavaju Dani otvorenih vrata agroturizama Istre, svoje tradicionalne proizvode imaju priliku ponuditi brojnim posjetiteljima.  

Poslovanjem su općenito zadovoljni jer njihovi sirevi godinama osvajaju brojna priznanja. Nedavno su dobili dvije zlatne plakete u Rapcu, a 2015. su bili šampioni. 

Tradicionalna receptura

Tvrdi ovčji sir Guran posjeduje tipičnu ovčju aromu, karakteristično blagi miris i idealan je za razne kombinacije hladnih predjela.

"Početak nam nije bio lak, bili smo mladi, neiskusni, pravi neznalci, a sada nakon toliko godina možemo raditi zatvorenih očiju“, kažu supružnici Cetina. Prerađuju isključivo mlijeko vlastitih ovaca jer su se davno 'opekli', navode. Naime, dogodilo im se dok su uzimali od drugih da su jednom prilikom morali baciti stotinjak kila.

Prerađuju isključivo mlijeko vlastitih ovaca

Njihov je sir proizveden od svježeg nepasteriziranog mlijeka, tradicionalnim postupkom, što podrazumijeva razbijanje gruša drvenim polugama i ručno oblikovanje.

Nakon mužnje, mlijeko hlade pa dogrijavaju na 35 stupnjeva. "Sirimo kako su radile naše none, po starinski“, kažu. Dodaju prirodno sirište, kisele, tuku u gruš pa stavljaju u kalupe na 24 sata. Slijedi salamura na jedan dan i cijeđenje na daskama u komori na 15-17 stupnjeva te vlažnosti 65-70 posto. Otkrivaju da su to su idealni uvjeti za proizvodnju.

Priroda se pokazuje u siru

Sir svaki dan okreću i osobito paze na plijesan. Lani su imali puno problema s ljigavom plijesni, a ove godine se sve brzo sušilo.

"Svake godine se drugačije ponaša jer su priroda i zrak drugačiji. Ovisno što ovce konzumiraju, takvo bude mlijeko, a onda i prerađevine“, pojašnjava Stana. Postupak je uvijek isti, dodaje samo sol. Sirilo je prirodno, radi se od želuca telca ili janjca. "Priroda se pokazuje u siru i razlika u kvaliteti je primjetna od dana do dana“, kaže.

Pokušavaju pripremiti što više vlastitih žitarica i sijena za ovce, no klimu je sve teže predvidjeti. Vremenski uvjeti su se kroz desetljeća jako izmijenili. Suše su sve češće pa su usjevi prepolovljeni, otkriva Franko. Nekada su znali imati po 4-5 otkosa, a lani i ove godine po jedan, pa su prisiljeni hranu kupovati. Osim ovaca drže svinje i kokoši koje slobodno šeću dvorištem.

Stana nam priča kako je eksperimentirala s dodacima, ali se vratila tradiciji.

Sir koji je držala u teranu je 2015. bio šampion. 'Pijani sir' je bio tražen, ali i delikatan nakon vađenja iz vina pa je valjalo biti oprezan da ne raspukne. Radila je i s peperončinom, paprom, lavandom... Vrhunske kvalitete i vrlo tražena je i njihova skuta.

Otvorili su i Agroturizam Sia

Nikada nisu imali problema s plasmanom do lani, radi pandemije i zatvaranja. Srećom, naknadno su sve zalihe otišle. Najviše prodaju kroz agroturizam, zatim preko nekoliko delikatesnih pulskih dućana, a dio ode i na sajmovima. Muzu i sire sezonski, godišnje u prosjeku proizvedu 1.500 kila.

Od ovčarstva se može živjeti

Prisjećaju se kako je nekada svaka obitelj držala životinje, no ne kao danas radi zarade, već da bi preživjeli.

Godine 1857. u Istri je bilo 174.000 ovaca, u Vodnjanu 23.000 te nekoliko velikih sirana. "Danas sam ja sa 200 grla frajer“, smije se Franko. Govoreći, oboje se ozareni prisjećaju djetinjstva i dogodovština sa životinjama. "Nije nas smetalo ići ni za kravama, ni za ovcama. A danas kao da ih je sramota držati“, veli Stana. Iskreno žale što djeca ne znaju za pravu kravu već samo za "Milkinu ljubičastu“.

Franko smatra da četveročlana obitelj može dobro živjeti od 50 ovaca, ali pod uvjetom da sami rade. Tu misli i na proizvodnju sira. "Svi bi ovcu samo radi janjaca, a od toga nema ništa. Treba svakodnevno naporno raditi i ne odustajati“, poručuje.

Njemu je nevjerojatno da netko odradi 8 sati i ne pokušava dodatno zaraditi u slobodnom vremenu. Govori kako je nekada bio smjenski radnik u tvornici stakla, a nakon odrađene noćne smjene nikada nije odlazio na počinak.

Supruga Stana ističe da prije nije bilo toliko prohtjeva i troškova, sasvim drugačije se živjelo, jednostavno i zdravo. "U dućan se išlo po ulje, sol, šećer, petrol – sve drugo potrebno za život imali smo doma“, kazuje.

Bit svega je sloga u obitelji, smatraju supružnici. Nekada je postojala tolerancija, zajednički ciljevi. Danas toga nema, svatko gleda samo sebe, drže. "Danas se po cijele dane tipka po mobitelima, ne znamo kamo to vodi“, odmahuju glavom uvjereni da ne može dobro završiti.

Žao im djece i omladine, gura ih se na fakultete, a nikoga ne potiče na fizički rad.

Potrebna je odskočna daska

Kroz razgovore s mlađima na sajmovima, Franko je uvidio da bi se neki prihvatili posla sa životinjama, ali ne na njihov način – puno rada, a mala zarada. Podržava ih u razmišljanju da povrat od dva-tri puta nije dovoljan. Smatra ipak da bi ljudi ulazili u poljoprivrednu proizvodnju uz zagarantiran otkup.

"Ne postoji strategija razvoja poljoprivrede i to zamjeram vladajućima“, dodaje.

Uzgajaju autohtonu pasminu ovaca - istarsku pramenku 

Stana se nadovezuje da bi odgovorni trebali pomoći. "Treba sufinancirati, dati mogućnost da se pokrenu. I nama je pomogla županija pri kupnji matičnog stada“, govori. Važno je imati odskočnu dasku jer je svaki početak težak, a krediti stvaraju pritisak i osjećaj nesigurnosti, upozorava.

Nije ni njima bilo lako. Jedne godine su kupili takve ovce da su janjci redom ugibali pri janjenju. "Bilo je i problema s nakupcima, ma svega“, priča.

Lani joj je suprug rekao da će prodati ovce, ali onda se sjetio kako je dva tjedna plakala kada su prodavali krave. Tako bi bilo i sada, pa je plan raditi dok god bude volje i zdravlja.


Fotoprilog


Tagovi

Franko i Stana Cetina Agroturizam Sia Ovčji sir Istarska pramenka


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Petar Ninić je izdao knjigu o kalemljenju voća. Mnogima će ovo biti zanimljivo i korisno štivo.