Pretraga tekstova
Zaštita autohtonih pasmina
"Što učiniti da istarsko govedo sačuvamo i vratimo na istarske pašnjake" bio je naslov i tema simpozija odnosno radionice sa sudionicima iz Hrvatske i Slovenije koja je održana jučer u Buzetu u sklopu međunarodnog projekta "APRO - Prekogranična inicijativa za zaštitu i revitalizaciju biološke raznolikosti i okoliša korištenjem autohtonih pasmina".
Vodi ga Agencija za ruralni razvoj Istre iz Pazina i u njegovom sklopu hrvatski i slovenski partneri surađuju na nekoliko znanstvenih i praktičnih programa vezanih uz povratak istarskog goveda na slovenski Kras, uz istraživanje i definiranje pasmine istarska koza te zaustavljanje degradacije odnosno zarastanja pašnjačkih površina. U sklopu ovog projekta u Pazinu će na Gortanovom brijegu biti izgrađena i štala za uzgoj istarskog goveda.
"Granica je spriječila protok ljudi, roba, ali i životinja, pa ovim projektom postavljamo temelje za skorašnje vrijeme kada će ovdje ponovno biti prostor bez granica, i zato smo simbolično doselili deset junica istarskog goveda na slovenski Kras, dakle na tlo EU-a, prije nego što je Hrvatska formalno ušla u Uniju", napomenuo je u ime jednog od partnera u projektu i organizatora buzetskog skupa Milan Antolović, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu.
Poljoprivrednici hrvatskog i slovenskog dijela Istre, založio se Antolović, uskoro će moći zajedno koristiti sredstva europskih fondova, ali jedna od prvih obaveza bit će stvaranje infrastrukture za praćenje nitratne direktive. Riječ je o praćenju stanja tehnoloških otpadnih voda radi zaštite pitke vode, a u Istri će čak 1.500 objekata morati imati predtretmane za pročišćavanje.
Direktor AZRRI-ja Gracijano Prekalj ukazao je da cilj ovakvih projekata nije samo zaštita autohtonih pasmina, već i omogućavanje da se na njima ponovno gradi ruralna ekonomija, i da domaće životinje dobiju dodatnu vrijednost kroz gastronomiju. Kako projekt APRO uskoro završava, upravo gastronomskim aspektom vrijednosti autohtonih pasmina bavit će se njegov svojevrsni nastavak, novi projekt AGRO4FOOD, koji je kandidiran europskim fondovima i čeka se na odobrenje.
Jasna Jeremić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture rekla je da je upravo objavljena "Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske", u kojoj su od istarskih pasmina zastupljeni ovca, govedo, magarac, kokoš te kratkodlaki i oštrodlaki istarski gonič, a istarska je koza navedena kao pasmina koju tek treba definirati. Iz ove se informacije razvila rasprava o tome kakav je zapravo službeni status istarske koze, jer se u bližoj prošlosti spominjalo da se ona smatra izumrlom, a ima i glasina da je istarsku kozu kao svoju autohtonu pasminu zaštitila Italija. Budući da će istraživanje o istarskoj kozi također dio APRO projekta i da će njoj biti posvećen sljedeći okrugli stol, Antolović je raspravu "presjekao" kratkom informacijom da će se po nalazima s terena istarska koza uskoro napokon moći i službeno registrirati.
Sutra će sudionici APRO-ovog simpozija obići farmu istarskog goveda u Kukićima, poljoprivredno gospodarstvo obitelji Orlić u Klarićima te posjetiti Dane mladog maslinovog ulja u Vodnjanu.
Autor: D. ŠIŠOVIĆ
Foto: RGBStock.com
Povezana stočna vrsta
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?