Pretraga tekstova
Za manje u tri godine proizvođača mlijeka u Hrvatskoj je 6000 manje. Naime, 2009. bilo ih je 20.548, a sad ih je - 14.494. Zbog rasta troškova proizvodnje mlijeka, koji su po litri mlijeka porasli na više od četiri kune, proizvođači su već izašli sa zahtjevom za novu otkupnu cijenom koja ne bi trebala biti niža od 4,9 kuna
Kako proizvođači mlijeka ne bi izdržali bez poticaja do kraja godine, iznaći će se mogućnost da se oni isplaćuju svaka tri mjeseca ili jedanput na mjesec, poručio je ovih dana ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Dodao je da je riječ o avansnom plaćanju, a poticaji bi trebali početi već u siječnju. Riječ je o 50 lipa što je gotovo 25 posto otkupne cijene mlijeka.
Međutim, zbog rasta troškova proizvodnje mlijeka, koji su po litri mlijeka porasli na više od četiri kune, proizvođači su već izašli sa zahtjevom za novu otkupnu cijenom koja ne bi trebala biti niža od 4,9 kuna.
No usporedimo li otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj i one u zemljama iz kojih se mlijeko uvelike uvozi, evidentan je snažan utjecaj te cijene na pad konkurentnosti domaćeg prerađivačkog sektora i istodobni rast uvoza iz zemalja regije.
No problem domaćeg mliječnog sektora, koji nije odolio krizi, je preinvestiranost. Primjerice, za proizvodnju 400 litra mlijeka na dan potrebna je milijun kuna kredita, čija rata na mjesec iznosi od 15.000 do čak 35.000 kuna.
No problem je što Hrvatska i dalje ne proizvodi dostatne količine mlijeka za vlastite potrebe. Količine proizvedenog mlijeka padaju iz godine u godinu, pa je tako proizvodnja mlijeka na početku ove godine bila za gotovo 100.000 litra manja nego prije tri godine kad je iznosila 675.246 litara.
To nije dobro jer je 2011. godina referentno razdoblje za određivanje individualne mliječne kvote, ali i prava na potporu u 2011. na temelju ostvarene proizvodnje u referentnom razdoblju. Istodobno je proizvođača mlijeka u Hrvatskoj u tri godine manje za više od 6000. Naime, 2009. godine ih je bilo 20.548, a sad ih je - 14.494.
S druge strane, otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol dana kontinuirano raste, a zaključno s rujnom 2011. godine, povećana je čak 36 posto. Istodobno je zabilježena deflacija maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Na taj negativni trend u domaćem mliječnom sektoru upozorava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja domaće mliječne industrije.
U Croatiastočaru ističu da negativni odnos rasta otkupnih cijena i pada maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda ne ostavlja prostor za održivo poslovanje mliječno-prerađivačkog sektora i za njegov daljnji razvoj. Upozoravaju i da nekonkurentno visoka otkupna cijena mlijeka stvara vrlo pogodnu klimu za jačanje uvoza u Hrvatsku i daljnje urušavanje domaćeg prerađivačkog sektora.
U prvih šest mjeseci prošle godine u odnosu prema prethodnoj, povećan je uvoz konzumnog mlijeka za 13 posto, sireva za 12, maslaca za 28 i vrhnja za čak 60 posto, upozoravaju u Crotiastočaru.
Više od 70 posto gotovih mliječnih proizvoda uvozi se u Hrvatsku iz BiH, Slovenije, Njemačke, Srbije i Mađarske, zemalja u kojima je otkupna cijena mlijeka niža od hrvatske.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?