• Ocjenjivanje pršuta
  • 22.04.2015. 13:25

I mi svinje za trku imamo!

Prvenstveni cilj bio je promocija domaćih mesnih delicija, uglavnom autohtonih pasmina, iz domaćeg uzgoja, iz Slavonije. No, da bi se dobili rezultati, nakon nešto manje od godinu i pol dana valjalo je delicije kušati i ocijeniti, na slijepo.

  • 483
  • 46
  • 0

U zagrebačkom hotelu Esplanade održano kušanje i na slijepo ocjenjivanje pršuta, plećke, pečenice i slanine od Crne slavonske svinje, Turopoljske, Durok, Mangulice i Landrasa.

Na kušanju i ocjenjivanju na slijepo pršuta, plećke, pečenice i slanine od pet pasmina svinja uzgojenih u Slavoniji, a odnjegovanih istarskim i dalmatinskim načinom, najviše bodova dobio je pršut od pasmine Mangulica odnjegovan dalmatinskim načinom u pršutani Smjeli, a Istrani su najbolje odnjegovali vratinu, od pasmine Landras, sušenu u pršutani Dujmović. Tijekom ocjenjivanja, više od 200 uzvanika i gostiju uživalo je u zagrebačkom hotelu Esplanade u vrhunskim mesnim delicijama i vinima članova udruge Graševina Croatica.

Plavo-zeleni ples pršuta, plećke, pečenice i slanine

Autori ovog zanimljivog i nadasve korisnog projekta za bolju promociju domaćih proizvoda su Ivan Dropuljić, organizator prestižnog VinoCom Zagreb, Međunarodnog festivala vina i kulinarstva, Danijel Horvat, markentinški stručnjak i Marko Erdeljac, predsjednik Europskog poslovnog kluba.

I mi pršut za trku imamo!

Sve je počelo prošle godine u siječnju, kada je inventivni i poduzetni trojac pribavio grla pet pasmina - Turopoljske, Landras, Mangulice, Durok i Crne slavonske svinje, a polovice zaklanih životinja rasporedio na njegu i sušenje u naše dvije pršutane - pršutanu Smjeli u Dalmaciji i pršutanu Dujmović u Istri. Svinje su uzgojene u Slavoniji, pa je cijeli projekt svojevrsni plavo-zeleni ples mesnih delicija. Prvenstveni cilj bio je promocija domaćih mesnih delicija, uglavnom autohtonih pasmina, iz domaćeg uzgoja, iz Slavonije. No, da bi se dobili rezultati, nakon nešto manje od godinu i pol dana valjalo je delicije kušati i ocijeniti, na slijepo.

Ocjenjivanje na slijepo

U zagrebačkom hotelu Esplanade više od 200 uzvanika raznih profila - ugostitelja, novinara, sveučilišnih profesora, vinara, diplomata, bankara, političara, dobilo je na ulazu ocjenjivački listić, kemijsku olovku i upute o ocjenjivanju. Nije bilo ni naziva pasmine ni pršutane koja je odnjegovala proizvod, samo brojke i slova. Najveću ulogu imalo je nepce svakog ocjenjivača, prosječnog hrvatskog potrošača. Na stolovima postavljenim u sredini Smaragdne dvorane bili su pladnjevi s delicijama - pršutima, pečenicama, vratinom, slaninom, a uokolo štandovi s vinima članova udruge Graševina Croatica - Krauthakera, Vina Belje, Buhača, Kalazića, Jakobovića i dr. I eto nas opet zajedno, u plavo zelenom plesu mesnih delicija i vina, od Slavonije, preko Istre, do Dalmacije.

Od svake od pet pasmina svinja bio je narezan pršut, plećka, slanina, vratina i pečenica - polovica je bila odnjegovana u Istri, polovica u Dalmaciji. No, iz Dalmacije je stigao samo jedan pršut, i to od sorte Mangulica. Razlog je, doznali smo, jer je but ove pasmine, u odnosu na druge bio manji, pa se uspio osušiti. Iz Istre su pristigli svi pršuti jer se istarski način obrade razlikuje od dalmatinskog - s buta se skida koža i masno tkivo, na koji način je but manji, pa se i kraće suši.

Lijepa priča Lijepe Naše

Prema riječima Ivana Dropuljića, radi se o lijepoj gastronomskoj priči Lijepe Naše. "I Dalmatinci i Istrani oduvijek su svinje nabavljali u Slavoniji. Od tih svinja proizvodili su vlastite tradicionalne proizvode - dalmatinske i istarske pršute, pancetu, plećke, kobasice i dr. Tako smo učinili i u ovom projektu", kazao je Dropuljić. Zaista, projekt hvale vrijedan, posebice kada se uzme u obzir da popriličan broj domaćih prerađivača svinje uvozi iz Mađarske i Austrije. Više bi nam vrijedilo vlastito uređeno, nego veliko europsko tržište, jer s njega, samo uvozimo.

Nije ni čudo što je domaće svinjogojstvo na koljenima, pa je Hrvatska među 10 najvećih uvoznica svinjetine iz EU!

Domaći (preostali) proizvođači mogu biti zadovoljni rezultatima ovog projekta koji je pokazao i uzgojnu kvalitetu svinja i kvalitetu domaćih pršutana. Možda ovaj projekt potakne posrnulu svinjogojsku proizvodnju, na zadovoljstvo svinjogojaca, pršutana i potrošača, pa pršuti na našem tržištu budu domaći u punom smislu riječi.

Raskoš okusa i vrhunska kvaliteta

Najviše bodova dobio je pršut od sorte Mangulica, obrađen i odnjegovan dalmatinskim načinom u pršutani Smjeli, iza njega pršut od pasmine Landras, odnjegovan istarskim načinom, u pršutani Dujmović, dok je treće mjesto pripalo pršutu od Mangulice, također odnjegovanom istarskim načinom, u pršutani Dujmović. Među plećkama na prvom je mjestu bila plećka od pasmine Landras, druga od Mangulice, obje odnjegovane u pršutani Smjeli. Treće mjesto pripalo je plećki od Turopoljske, odnjegovane istarskim načinom u pršutani Dujmović. Među slaninama-pancetama najbolje je ocijenjena panceta od pasmine Landras, odnjegovana dalmatinskim načinom u pršutani Smjeli, kao i druga po redu, ali od pasmine Durok. Panceta od Duroka odnjegovana istarskim načinom zauzela je treće mjesto.

Vratina je bila najbolja od pasmine Landras, odnjegovana istarskim načinom u pršutani Dujmović, drugo mjesto pripalo je vratini od Mangulice iz pršutane Smjeli, a treća je opet bila iz pršutane Dujmović, ali od Turopoljske svinje.

Prva tri mjesta pripala su pečenicama odnjegovanim dalmatinskim načinom - prva je bila od sorte Landras, druga od Turopoljske, dok je treće mjesto pripalo onoj od Crne slavonske svinje. Gledajući ukupno, iznimno dobrim ocjenama ocijenjeni su proizvodi od pasmine Landras, a proizvodima od Mangulice pripalo je drugo mjesto. Proizvodi pasmine Durok uglavnom su zauzimali druga i treća mjesta.


Povezane stočne vrste

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Landras Durok Crna slavonska svinja Graševina Croatica Plećke Pečenica Pršutana Dujmović Danijel Horvat Turopoljska svinja Slijepo ocjenjivanje Autohtone pasmine Krauthaker Vina Belje Buhač Kalazić Jakobović Mađarska Austrija Uzgojna kva


Autor

Ivana Vasic

Više [+]

Terenska reporterka i vanjska suradnica portala Agroklub sa dugogodišnjim iskustvom na hrvatskoj novinarskoj sceni. U slobodno vrijeme bavi se vinogradarstvom i voćarstvom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB