Pretraga tekstova
Poljoprivredno-uslužna zadruga Leta iz Vukojevaca u suradnji sa stručnjacima Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, pokrenula je postupak zaštite mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti.
Poljoprivredno-uslužna zadruga Leta iz Vukojevaca, čiji članovi su mahom uzgajivači crne slavonske svinje fajferice, u suradnji sa stručnjacima Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Vladimirom Margetom i Goranom Kušecom, pokrenula je postupak zaštite mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti.
Očekuje se naravno pozitivan odgovor od strane Ministarstva poljoprivrede kako bi se krenulo u program zaštite.
Crna slavonska svinja ubraja se u masno-mesni tip svinje. Odlikuje se čvrstom konstitucijom, dobrom otpornošću i prilagodljivosti ekstenzivnim uvjetima držanja. Krmače ove pasmine prase prosječno po leglu 5 do 8 žive prasadi. Jedno od najznačajnijih svojstava ove pasmine je izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva koje je pogodno za preradu i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda (kulen, šunka, kobasica, slanina, čvarak).
Cilj zaštite mesa crne slavonske svinje je utvrđivanje jedinstvenih i standardiziranih kriterija uzgoja te proizvodnja visokokvalitetnog mesa koje će postizati veću cijenu na tržištu, te na taj način doprinijeti povećanju dohodovnosti i opstanku malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja ne mogu ispuniti skupe i zahtjevne uvjete koji se odnose na intenzivnu proizvodnju hibridnih svinja. Također, programom zaštite mesa crne slavonske svinje očuvat će se povijesni, tradicijski i socio-kulturološki identitet područja u kojemu se uzgaja crna slavonska svinje te unaprijediti turistička i gastronomska ponuda istog.
Meso crne slavonske svinje proizvod je koji se dobije od muških i ženskih svinja (prasadi i tovljenika crne slavonske svinje odgovarajuće dobi (3 do 24 mjeseca) i završne tjelesne mase (20 do 180 kg), držanih u specifičnim smještajnim uvjetima (ekstenzivni i poluintenzivni sustav) i pod odgovarajućim hranidbenim režimom (zelena voluminozna krma u kombinaciji sa žitaricama).
U odnosu na meso drugih pasmina, tipova i hibrida svinja koje se uzgajaju u Republici Hrvatskoj, meso crne slavonske svinje ima bolja senzorna, tehnološka i kvalitativna svojstva (tamniju boju, veću čvrstoću mišićnih vlakana, manji postotak otpuštanja mesnog soka te značajno viši udjel unutarmišićne (intramuskularne) masnoće). Navedena svojstva omogućuju da se meso crne slavonske svinje koristi, kako u svježem obliku, tako i kao sirovina za preradu u visokovrijedne tradicionalne proizvode.
Meso crne slavonske svinje dobiveno od prasadi stare 3 do 5 mjeseci te tovljenika starih 5 do 18 mjeseci koristi se u svježem stanju, a ono dobiveno od tovljenika starih 18 do 24 mjeseca kao sirovina za preradu u tradicionalne proizvode. Pod proizvodom meso crne slavonske svinje podrazumijeva se samo meso koje je proizvedeno od potomaka umatičenih svinja crne slavonske pasmine, poznatog podrijetla i utvrđenog genetskog statusa (gen za crnu boju dlake). U proizvodnji mesa crne slavonske svinje nije dozvoljena upotreba tovljenika dobivenih križanjem crne slavonske svinje s drugim pasminama i hibridima svinja.
Područje uzgoja svinja od kojih se proizvodi meso crne slavonske svinje obuhvaća cjelokupno područje Republike Hrvatske, osim područja na kojima nije moguće provoditi poluintenzivni i ekstenzivni način uzgoja i proizvodnju odgovarajuće krme (jadranski otoci, područje krša). U najvećem dijelu Republike Hrvatske postoje povoljni klimatski uvjeti za proizvodnju zelene voluminozne krme, kao i žitarica koje se najčešće koriste u hranidbi svinja.
Također, postoje značajne površine na kojima je moguće provesti poluintenzivni i ekstenzivni način držanja svinja (pašnjačke površine, šume). Iako je crna slavonska svinja nastala (kako joj i ime govori) na području Slavonije, zbog svojih dobrih aklimatizacijskih sposobnosti na klimatske uvjete i uvjete držanja, kao i visoke otpornosti na bolesti, ova pasmina uzgajala se, a i danas se uzgaja, gotovo u svim krajevima Republike Hrvatske. Struktura i veličina posjeda te broj i struktura obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj idu u prilog razvoju poluintenzivnog i ekstenzivnog načina držanja crne slavonske svinje s ciljem proizvodnje mesa crne slavonske svinje.
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.