Hranidba ovaca mora biti u skladu s godišnjim dobom i hranidbenim potrebama

Hranidba ovaca naizgled je vrlo jednostavna, obično se svodi na grupnu ispašu na pašnjacima i prirodnim livadama. Ipak, ako je riječ o intenzivnoj proizvodnji mesa, mlijeka, vune, najrentabilniji tip hranidbe - ispaša nije dovoljan jer ne zadovoljava sve potrebe. Ishranu prate godišnja doba i vegetacijski ciklus biljaka, obzirom da su ovce obično u brdsko-planinskim predjelima, uskoro će biti sve manje svježe voluminozne krme, te slijedi priprema za zimsku hranidbu i spuštanje stada s planinskih pašnjaka u niže predjele.

Ispaša ne zadovoljava sve hranidbene potrebe

Ispaša ovaca na prirodnim livadama i pašnjacima jeste ekonomski isplativa, međutim ne treba zanemariti činjenicu što su stvarne hranidbene potrebe ovaca i kada se manifestiraju. Sastav obroka mora pratiti starost, spol, vanjske faktore poput temperature, vlažnosti, tjelesne mase, zdravstvenog stanja, stanja gravidnosti itd. Travnati sastav pašnjaka, izuzev održavanih i planski zasijanih travnih kultura, ne zadovoljava sve hranidbene potrebe ovaca iako one konzumiraju razne vrste trava, leguminoze, korova, i za razliku od ostalih domaćih preživara, potpunije koriste ispašu. Ovce su preživači i njihova hranidba mora biti svedena na balansiranje obroka voluminoznim svježim krmivom, naročito s mahunarkama koje je puno proteina i postepeno dodavanje koncentrata.

Ovce su preživači i njihova hranidba mora biti svedena na balansiranje obroka voluminoznim svježim krmivom.

Preporučivo je gravidnim ovcama prije janjenja uz ispašu pojačano u obrok dodavati i koncentrat i zrnasta hraniva maksimalno do 400-500 grama dnevno po grlu. Ograničavajući faktor ispaše započinje u jesen krajem vegetacije i tijekom zime, te se u zimskim danima svježa krma mora nadomjestiti kvalitetnom silažom uz dodatak sijena i zrnaste koncentrirane hrane.

Konstantno balansiranje sastava obroka

Baš kao i kod muznih goveda gdje balansiranje obroka prati laktacijsku krivulju, te faze prije i poslije zasušenja, slično se manifestira balansiranje obroka i kod ovaca što ovisi od perioda pripusta, gravidnosti, perioda prije i poslije janjenja ili u punoj proizvodnji mesa i mlijeka. Obrok nije nikada, niti može biti isti za različit tip pasmine, proizvodnje, spol, godišnje doba i faze gravidnosti i janjenja.

Rasplodni ovnovi u obroku konstantno tijekom godine, radi održavanja rasplodne kondicije, moraju imati pored sijena, ispaše i krmne smjese žitarica najčešće zrnje zobi, pšenice, ječma i kukuruza do 700-800 grama/dan. Nakon što ovce prestanu s proizvodnjom mlijeka, uz voluminoznu krmu po potrebi je preporučivo u manjim količinama dodavati u obrok koncentrat do maksimalno 200-300 grama/danu. Uz kvalitetnu voluminoznu hranidbu, ova se količina koncentrata može i smanjiti što proizvodnju svakako čini isplativijom.

Priprema ovaca za pripust je jedna od najzahtjevnijih faza i razdoblje kada je osnovni zadatak ostvariti što bolje zdravstveno stanje i rasplodnu kondiciju ovaca. Voluminozna krma mora biti dobre kvalitete, ispaša kvalitetnim travnim smjesama, a četiri tjedna prije sezone pripusta u obrok uključiti žitarice otprilike do 300 grama/danu, što opet ovisi ima li na raspolaganju dovoljnih količina kvalitetne voluminozne krme, jer se onda nedostatak takvog hraniva postepeno dopunjuje žitaricama, naročito u zimskom periodu.

Obrok nije nikada, niti može biti isti za različiti tip pasmine, proizvodnje, spol, godišnje doba i faze gravidnosti i janjenja. 

Faza proizvodnje mlijeka kod ovaca dijeli se na dvije faze:

1. faza do 40-45 dana
2. faza zadnjih 40-45 dana laktacije 

Obje faze su karakteristične u pogledu balansiranja obroka gdje se na početku laktacije uz pojačanu svježu voluminoznu krmu ljeti, a silažu zimi osiguravaju potrebe za proteinom uz dodatak cca: 1kg livadnog sijena i mineralno-vitaminskih dodataka po grlu.

Zahtjevnija i složenija zimska hranidba

S pravom se kaže da je zimska hranidba ovaca kompleksnija. Nedostatak svježe krme i ispaše tijekom zimskog perioda mora se nadomjestiti kvalitetnim hranivom, a najjednostavnije i najbolje rješenje je silažni kukuruz. Poželjne su i druge žitarice u kombinaciji ili silaže trava, leguminoza i travno-leguminoznih smjesa. U kombinaciji različitih vrsta biljnog materijala za silažu točno se mora znati sastav travno-djetelinskih smjesa, repnih rezanaca ili grahorica kako bi se pravilno izbalansirale potrebe za proteinom i energijom.

Zašto je baš ovaj omjer bitan, razlog je period gravidnosti u zimskom periodu kada ovce zahtijevaju najkvalitetniju silažu uz dodatak koncentarata u periodu prije janjenja. Također preporučiva sjenaža je sijeno od lucerne 1-1,5 kg dnevno. Za potpun obrok tijekom zime pravilo je da se, pored silaže 3-4 kg dnevno, ako je izuzetno kvalitetna, dodavanje sijena može smanjiti i do 0,5 kg/grlu. Također, neizostavna je i stočna kreda do 10 g/dan kako bi se smanjila pojava kiselosti.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor