Gdje je hrvatsko svinjogojstvo i govedarstvo?

Europa nas je našla nespremne i bacila na koljena. Izostala je koherentna suradnja između Ministarstva poljoprivrede i uzgajivača. Hoće li se stočari uspjeti prilagoditi, ovisi o njihovim sljedećim potezima. Osječko-baranjska županija (OBŽ) je pokrenula i mjere pomoći u smislu 100%-tnog financiranja nabavke genetskog materijala u govedarstvu te 50%-tnog financiranja za genetski materijal u svinjogojstvou.

Uz to, u svinjogojstvu je provedena edukacija o umjetnoj oplodnji. Uključene su brojne udruge proizvođača simentalskog i holstein goveda, udruge proizvođača mlijeka te 13 veterinarskih stanica i ambulanti.

Neriješeno tržište te potpuno zanemarivanje od strane Ministarstva poljoprivrede uzelo je među proizvođačima veliki danak. Samo u jednoj godini, domaća proizvodnja srozala se na niske grane. Tržište je preplavljeno mesom iz zapadnih europskih zemalja i zbog ruskih sankcija.

Na odgovornosti je proizvođača i države

Samo jedan od primjera nepovezanosti hrvatskih proizvođača je i činjenica da obećani kontakt i suradnja između Klastera svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije CroPig i istarskih pršutara još uvijek nije realizirana. Svinjogojci se pitaju što je pošlo po krivu i kako je moguće da pršutari proizvode domaći pršut od svinja koje su već treću generaciju proizvedene u Hrvatskoj, a od njih ih ne dobivaju. Tko je onda taj koji im te svinje prodaje i kako je moguće da se u Hrvatskoj pravilnici zaobilaze kao da su mrtvo slovo na papiru.

Iako je bilo pojedinačnih upita od strane pršutara, to nije ispalo onako kao što je u početku zamišljeno. Smisao cijele priče je bio da se zajedničkim djelovanjem uspostavi ozbiljna i kontinuirana suradnja. Da se povećava proizvodnja, osigura tržište i redovita opskrba butovima slavonskih svinja. Svinjogojci su s tom namjerom i osnovali klaster jer su shvatili da pojedinačnim nastupom malo toga mogu napraviti.

Prilagodili su se i zahtjevima pršutara, ponudili maksimalnu kooperativnost i željeli ostvariti plodonosnu suradnju, a sada ispada da će ponovno surađivati nji tri-četiri proizvođača iz Slavonije i dva-tri pršutara iz Istre. Možda su se, kažu, zanosili time da će netko jedva dočekati da ima gdje nabaviti sirovinu. Ali očito je tu nešto drugo u pitanju, smatraju. Ispada da je glavni problem PDV jer većina kupaca želi kupiti robu na crno.

Čini se kako je priča o povezivanju plave i zelene Hrvatske, odnosno slavonskih svinjogojca i istarskih pršutara, još uvijek na početku. Baš kao i mljekarskoj industriji, i njima je još jedino ostalo boriti se - protiv propasti. Jer o napretku, riječi nema.

Foto: depositphotos.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor