• Ekološko kozarstvo
  • 26.01.2018. 09:00

Ekološki uzgoj koza u Dalmatinskoj zagori

U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.

Foto: Bigstockphoto/vladko
  • 1.670
  • 118
  • 1

Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivrede koji teži stvaranju odnosa ravnoteže u prirodi - biljka, životinja, čovjek. U svijetu sve više raste interes za uzgojem stoke na ekološkim principima, pa tako i u Hrvatskoj

Kod nas prednjači ekološki uzgoj ovaca i goveda, dok se ekološkim uzgojem koza bavi razmjerno manji broj poljoprivrednika. Uzimajući u obzir prirodna obilježja koja uključuju geografski položaj, klimatske uvjete i nezagađene površine, Hrvatska ima predispoziciju za uspješno bavljenje ekološkim stočarstvom.

Maksimalno korištenje terena Dalmatinske zagore

U Dalmatinskoj zagori uzgoj koza na ekološki način je stalan izazov. Osnovne prednosti ovakvog načina uzgoja su očuvanje prirode, zdravlja i dobrobiti životinja, dobivanje visokovrijednih proizvoda i visoka potražnja istih na tržištu.

U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.

Izbor pasmine

Hrvatska bijela koza

Za ekološku poljoprivredu nisu pogodne sve pasmine koza. Zbog specifične strukture Dalmatinske zagore, najpogodnije je uzgajati domaće izvorne pasmine, a to su hrvatska šarena, hrvatska bijela te istarska koza.

Prednost autohtonih pasmina je u tome što su stoljetnim uzgojem postale prilagodljive klimatskim uvjetima i teško pristupačnim krškim terenima, stekle su prirodnu rezistentnost na bolesti, što je za ekološku poljoprivredu jako značajno zbog ograničenog korištenja kemijskih sintetiziranih lijekova i antibiotika.

Uvjeti smještaja

Životinje se u ekološkoj poljoprivredi drže na način kako je propisano Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN:1/2013). Objekti u kojima se nalaze životinje moraju zadovoljavati određene uvjete kao što su izolacija, grijanje i ventilacija objekta koji moraju osigurati da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Potrebno je osigurati prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

Broj grla po jedinici površine u objektima mora osigurati udobnost, dobrobit životinja te ostale potrebe svojstvene vrsti, pasmini i dobi životinja. Trebaju imati dovoljno prostora za prirodno stajanje, ležanje, okretanje, njegovanje, rastezanje, odnosno za sve prirodne položaje tijela i sve prirodne kretnje. Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.

Najmanje dopuštene površine

Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.

Ukupna gustoća grla ne smije prelaziti granicu od 170 kg N godišnje/ha poljoprivredne površine. Prostor i objekte u kojima se nalaze životinje potrebno je održavati i voditi računa o njima jer oni uvelike utječu na zdravlje i proizvodnost životinja, odnosno koza. Objekti moraju imati glatke a ne skliske površine, prostirka na kojoj životinje leže i odmaraju može biti od slame, piljevine ili nekog drugog prirodnog materijala.

Hranidba koza u ekološkoj poljoprivredi

Kako je propisano, jarad se mora hraniti majčinim mlijekom u trajanju od 45 dana. Poznato je da su koze preživači koje jedu najviše biljnih vrsta od svih ostalih domaćih životinja. U njihovom obroku mogu se naći različite vrste biljaka, korova, drveća i grmlja.

Hranidbu koza treba temeljiti na ispaši, a najmanje 60 % suhe tvari treba potjecati od voluminozne hrane (silaža, trava, sijeno). Hrana koja se koristi u prehrani koza mora biti iz ekološkoj uzgoja, iz vlastitog ekološkog gospodarstva (najmanje 60 %), ili hranom kupljenom od drugog ekološkog poljoprivrednog gospodarstva, prvenstveno iz iste regije.

Moguće je uključiti 10 % hrane za preživače iz konvencionalne proizvodnje, tijekom jedne godine. Kozama u svakom trenutku treba omogućiti slobodan pristup hrani i vodi, te se ne smiju dovesti u stanje pothranjenosti. Od stočnih krmiva za koze su najpogodnija stočna repa, stočni kelj, mrkva ili silaža. Silaža, pogotovo kukuruzna može biti dio kvalitetnog obroka, ako se daje u umjerenim količinama. U proljetno-ljetnom razdoblju treba pravovremeno započeti ispašu kako bi se smanjio gubitak hranjivih tvari iz biljaka. Za koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka dozvoljava se smanjenje do 50 % suhe tvari maksimalno, tijekom prva tri mjeseca laktacije.

Sprječavanje bolesti i liječenje

Hrvatska šarena koza

U ekološkoj poljoprivredi najveći se značaj pridaje preventivnim mjerama sprječavanja oboljenja životinje. Upravo su izbor pasmine, uvjeti smještaja i kvalitetna hranidba mjere koje se poduzimaju da bi životinje bile zdrave i vitalne.

Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Dozvoljena dezinfekcijska sredstva za čišćenje objekata i opreme te sredstva protiv glodavaca i drugih insekata propisana su Pravilnikom (NN 1/2013.).

Fekalije, urin i nepojedena ili razlivena hrana moraju se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno, kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.

U slučaju zdravstvenih problema?

Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti.

U slučaju da ipak dođe do zdravstvenog problema, životinju je potrebno staviti u izolaciju i odgovarajuće mjesto za boravak, te primijeniti liječenje homeopatijom i fitoterapijom, odnosno tvarima dobivenim iz biljaka i biljnih ekstrakata, životinja i minerala.

Primjena lijekova je moguća samo u slučaju ako nisu djelotvorne prirodne metode liječenja a uz suglasnost veterinarske službe. Trajanje karence nakon zadnjeg dana alopatskog lijeka mora biti dvostruko duže od zakonskog roka propisanog za karencu.

Svi poljoprivrednici koji razmišljaju o ovoj proizvodnji moraju znati da je prvi korak podnošenje zahtjeva za Upis subjekata u ekološkoj proizvodnji koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz zahtjev se prilaže Zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela

Autori: Tomislav Malovan, mag.ing.agr, mr.sc. Ivana Župić, Ankica Rogošić, dipl.ing.agr
Foto: Bigstockphoto/vladko13


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Ekološko kozarstvo Uzgoj koza Dalmatinska zagora Ekološki uzgoj koza


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kada sam neku večer na Facebooku objavila kako smo pozitivni na koronavirus i u izolaciji, javilo na... Pročitaj cijelu bilješku »