Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološko kozarstvo
  • 26.01.2018. 09:00

Ekološki uzgoj koza u Dalmatinskoj zagori

U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.

Foto: Bigstockphoto/vladko
  • 2.423
  • 118
  • 1

Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivrede koji teži stvaranju odnosa ravnoteže u prirodi - biljka, životinja, čovjek. U svijetu sve više raste interes za uzgojem stoke na ekološkim principima, pa tako i u Hrvatskoj

Kod nas prednjači ekološki uzgoj ovaca i goveda, dok se ekološkim uzgojem koza bavi razmjerno manji broj poljoprivrednika. Uzimajući u obzir prirodna obilježja koja uključuju geografski položaj, klimatske uvjete i nezagađene površine, Hrvatska ima predispoziciju za uspješno bavljenje ekološkim stočarstvom.

Maksimalno korištenje terena Dalmatinske zagore

U Dalmatinskoj zagori uzgoj koza na ekološki način je stalan izazov. Osnovne prednosti ovakvog načina uzgoja su očuvanje prirode, zdravlja i dobrobiti životinja, dobivanje visokovrijednih proizvoda i visoka potražnja istih na tržištu.

U Dalmatinskoj zagori, gdje prevladavaju prostrani krški pašnjaci te površine obrasle makijom i šikarama, koze su uz ovce životinje koje bi mogle maksimalno iskoristiti takve površine zbog svojih skromnih zahtjeva i lake prilagodljivosti takvim terenima.

Izbor pasmine

Hrvatska bijela koza

Za ekološku poljoprivredu nisu pogodne sve pasmine koza. Zbog specifične strukture Dalmatinske zagore, najpogodnije je uzgajati domaće izvorne pasmine, a to su hrvatska šarena, hrvatska bijela te istarska koza.

Prednost autohtonih pasmina je u tome što su stoljetnim uzgojem postale prilagodljive klimatskim uvjetima i teško pristupačnim krškim terenima, stekle su prirodnu rezistentnost na bolesti, što je za ekološku poljoprivredu jako značajno zbog ograničenog korištenja kemijskih sintetiziranih lijekova i antibiotika.

Uvjeti smještaja

Životinje se u ekološkoj poljoprivredi drže na način kako je propisano Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja (NN:1/2013). Objekti u kojima se nalaze životinje moraju zadovoljavati određene uvjete kao što su izolacija, grijanje i ventilacija objekta koji moraju osigurati da protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina budu unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Potrebno je osigurati prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

Broj grla po jedinici površine u objektima mora osigurati udobnost, dobrobit životinja te ostale potrebe svojstvene vrsti, pasmini i dobi životinja. Trebaju imati dovoljno prostora za prirodno stajanje, ležanje, okretanje, njegovanje, rastezanje, odnosno za sve prirodne položaje tijela i sve prirodne kretnje. Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.

Najmanje dopuštene površine

Koze se nikako ne bi smjelo držati na vezu. Ako pak borave na otvorenom, treba im osigurati zaštitu od vremenskih nepogoda u obliku nadstrešnica.

Ukupna gustoća grla ne smije prelaziti granicu od 170 kg N godišnje/ha poljoprivredne površine. Prostor i objekte u kojima se nalaze životinje potrebno je održavati i voditi računa o njima jer oni uvelike utječu na zdravlje i proizvodnost životinja, odnosno koza. Objekti moraju imati glatke a ne skliske površine, prostirka na kojoj životinje leže i odmaraju može biti od slame, piljevine ili nekog drugog prirodnog materijala.

Hranidba koza u ekološkoj poljoprivredi

Kako je propisano, jarad se mora hraniti majčinim mlijekom u trajanju od 45 dana. Poznato je da su koze preživači koje jedu najviše biljnih vrsta od svih ostalih domaćih životinja. U njihovom obroku mogu se naći različite vrste biljaka, korova, drveća i grmlja.

Hranidbu koza treba temeljiti na ispaši, a najmanje 60 % suhe tvari treba potjecati od voluminozne hrane (silaža, trava, sijeno). Hrana koja se koristi u prehrani koza mora biti iz ekološkoj uzgoja, iz vlastitog ekološkog gospodarstva (najmanje 60 %), ili hranom kupljenom od drugog ekološkog poljoprivrednog gospodarstva, prvenstveno iz iste regije.

Moguće je uključiti 10 % hrane za preživače iz konvencionalne proizvodnje, tijekom jedne godine. Kozama u svakom trenutku treba omogućiti slobodan pristup hrani i vodi, te se ne smiju dovesti u stanje pothranjenosti. Od stočnih krmiva za koze su najpogodnija stočna repa, stočni kelj, mrkva ili silaža. Silaža, pogotovo kukuruzna može biti dio kvalitetnog obroka, ako se daje u umjerenim količinama. U proljetno-ljetnom razdoblju treba pravovremeno započeti ispašu kako bi se smanjio gubitak hranjivih tvari iz biljaka. Za koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka dozvoljava se smanjenje do 50 % suhe tvari maksimalno, tijekom prva tri mjeseca laktacije.

Sprječavanje bolesti i liječenje

Hrvatska šarena koza

U ekološkoj poljoprivredi najveći se značaj pridaje preventivnim mjerama sprječavanja oboljenja životinje. Upravo su izbor pasmine, uvjeti smještaja i kvalitetna hranidba mjere koje se poduzimaju da bi životinje bile zdrave i vitalne.

Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Dozvoljena dezinfekcijska sredstva za čišćenje objekata i opreme te sredstva protiv glodavaca i drugih insekata propisana su Pravilnikom (NN 1/2013.).

Fekalije, urin i nepojedena ili razlivena hrana moraju se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno, kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.

U slučaju zdravstvenih problema?

Objekte u kojima životinje borave potrebno je dezinficirati i održavati čistima kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prijenosnika bolesti.

U slučaju da ipak dođe do zdravstvenog problema, životinju je potrebno staviti u izolaciju i odgovarajuće mjesto za boravak, te primijeniti liječenje homeopatijom i fitoterapijom, odnosno tvarima dobivenim iz biljaka i biljnih ekstrakata, životinja i minerala.

Primjena lijekova je moguća samo u slučaju ako nisu djelotvorne prirodne metode liječenja a uz suglasnost veterinarske službe. Trajanje karence nakon zadnjeg dana alopatskog lijeka mora biti dvostruko duže od zakonskog roka propisanog za karencu.

Svi poljoprivrednici koji razmišljaju o ovoj proizvodnji moraju znati da je prvi korak podnošenje zahtjeva za Upis subjekata u ekološkoj proizvodnji koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz zahtjev se prilaže Zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela

Autori: Tomislav Malovan, mag.ing.agr, mr.sc. Ivana Župić, Ankica Rogošić, dipl.ing.agr
Foto: Bigstockphoto/vladko13


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Ekološko kozarstvo Uzgoj koza Dalmatinska zagora Ekološki uzgoj koza


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]