Pretraga tekstova
Najznačajnije karakteristike domaćih pasmina koza su skromne proizvodne sposobnosti, dobro prilagođavanje različitim uvjetima uzgoja i skromni zahtjevi u pogledu prehrane. O njihovim osobinama pročitajte u tekstu.
Veliki broj autohtonih pasmina je zapostavljen, a mnogima prijeti izumiranje. Rezervati prirode nerijetko su njihovo stanište. Ono što je uglavnom zajedničko za sve njih, o bilo kojoj vrsti životinja da se radi, jeste da su potisnute zbog pasmina većih proizvodnih sposobnosti i pored toga što su skromnih zahtjeva u pogledu njege i hranidbe, ali su zato i skromnog prirasta.
Naše domaće pasmine koza su balkanska šarena koza, domaća bijela koza i sanska koza.
Do Drugog svjetskog rata, balkanska šarena koza (na naslovnoj fotografiji) je bila najzastupljenija pasmina. Tada je uzgajana kako u brdsko planinskim, tako i u ravničarskim područjima, što govori da je riječ o pasmini koja je prilagođena različitim uvjetima uzgoja.
Izgled ove pasmine koza karakterizira se uskim skeletom, istaknutim grebenom i razvijenijim zadnjim dijelom tijela, tankim i čvrstim nogama i papcima. Na glavi srednje dužine, nalaze se vrlo pokretljive uši. Ove koze su u najvećem broju rogate, ali to ne mora biti slučaj, naročito u nižim predjelima. Vrat je dug i tanak. Grla su jako male tjelesne mase, koja u nižim područjima iznosi 35-40kg, a u višim 30-38kg.
Proizvodnja mlijeka zavisi od hranidbe i držanja, u prosjeku iznosi od 100 l -130 l, a u boljim uvjetimai duplo više. Prosječna plodnost balkanske šarene pasmine koza je 1-1,2 jaradi godišnje. Ovu rasu koza karakterizira duga, gusta i sjajna dlaka (kostret). Godišnja proizvodnja kostreta je 0,5kg po grlu (kozi).
Broj grla ove pasmine, čija je karakteristika da se brzo prilagođava uvjetima u kojima se uzgaja, je znatno smanjen.
Sanska koza vodi porijeklo od švicarske sanske koze
Ova pasmina koza vodi porijeklo od švicarske sanske koze, koja je kod nas uvezena početkom prošlog stoljeća. Grla koja su uvezena, križana su sa balkanskom pasminom ili su uzgajana u čistoj pasmini pri lošim uvjetima uzgoja. Uzgoj malog broja grla u čistoj pasmini uzrokovalo je odgajivanje u srodstvu, bez osvježavanja krvi. Kao rezultat svega toga, sanska pasmina koza je sitnija (45-50kg) i manjih proizvodnih sposobnosti. Proizvodnja mlijeka je veća pri boljimuvjetima uzgoja, a u prosjeku iznosi oko 500l.
Križanjem balkanskih koza iz nižih predjela i jarčeva sanske pasmine stvorena je domaća bijela koza. Između dobijenih meleza postoji razlika po proizvodnim sposobnostima, izgledu i boji (bijela, crna, smeđa). Tijelo je prekriveno dugom ili kratkom dlakom. Karakteristika ove pasmine je da je prilagođena vrlo lošim uvjetima uzgoja, kao što je oskudna hranidba i nepovoljni zemljišni tereni. Prema istraživanjima, proizvodnja mlijeka na godišnjem nivou može biti 270l u prvoj laktaciji i oko 450l u kasnijim laktacijama. Prosječna plodnost domaće bijele koze iznosi 1,8 jaradi po kozi. Težina odraslih koza iznosi oko 40, a jarčeva oko 50 i više kilograma. Od ukupnog broja koza kod nas, ona je među najzastupljenijima. Sprovodi se oplemenjivanje domaće bijele koze križanjem sa sanskom pasminom.
Foto: Bogdan Cekić
Povezana stočna vrsta
Autorica
Julijana Radenković
Više [+]
Julijana je diplomirana agroekonomistica. Autorica nekoliko znanstvenih radova. Moto: "Tko hoće nešto učiniti, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?