Divlje koze su i bez ove zaraze, ogroman problem s kojim se godinama bore stanovnici malog otoka. Sad je postao još veći.
Dobar dio divljih koza, koje su ionako dugodišnji problem stanovnika malog jadranskog otoka Unije, zaraženo je - Q groznicom!
Kako piše Novi list, pokazuju to uzorci tkiva uginulih ili odstrijeljenih životinja uz napomenu da ova zaraza kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, a u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća.
Prema procjenama, tih je životinja oko 400 do 500, a kako im je otkrio Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije, dovedene su na otok krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Lošinjska tvrtka Jadranka ondje je imala ovce pa je cilj bio da pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu njihovih grla.
"Dogodilo se, međutim, to da su pobrstile masline i namnožile se preko svake mjere, pa sad predstavljaju problem i otočnim ovčarima, jer popasu i travu koju su pasle ovce", rekao im je napominjući da su problem pokušali riješiti u komunikaciji s Gradom Malim Lošinjem, Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom poljoprivrede i županijskom Javnom ustanovom Priroda, odnosno Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu. No, bezuspješno.
"Grad i županija upućuju nas na Ministarstvo poljoprivrede, a iz Ministarstva su se na sve naše dopise, pozive i molbe jednostavno oglušili. Nikad nismo dobili nikakav odgovor", kaže za ovaj medij.
Ističe i da su početkom veljače odstrijelili 16 koza od kojih je čak jedanaest bilo zaraženo Q groznicom, a što je pokazala analiza uzoraka na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Inače, prošle je godine na riječkom području od ove zoonoze koju najčešće na čovjeka prenose ovce, koze ili krave, oboljelo više mještana. Kod životinja se najčešće ne primjeti, dok su simptomi kod ljudi visoka temperatura, opća malaksalost i kašalj te se bolest stoga može zamijeniti s gripom ili covidom-19.
Q groznica potvrđena kod 12 mještana, očekuje se još zaraženih
Uzročnik je rikecija Coxiella burnetii koji se širi urinom, fecesom, mlijekom, a posebno posteljicom i plodnim vodama nakon poroda i/ili pobačaja. Oni koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su većem riziku oboljenja, a do zaraze većinom dolazi u sezoni jarenja odnosno u proljeće. Ljudi najčešće oboljevaju udisanjem kontaminiranoga zraka i prašine.
Novi list objavio je i video ovih divljih životinja.
Izvori
Tagovi
Autorica
Josip Lukić: Mljekarski sektor može spasiti samo realna proizvođačka cijena mlijeka
Potvrđena bruceloza kod 13 krava u BiH, grla nisu eutanazirana dva tjedna
Posjetili smo ponos belgijske mljekarske industrije, farma proizvodi vlastitu energiju
Mađarska dozvolila uvoz životinja i određenih životinjskih proizvoda iz Hrvatske
Josip Lukić: Mljekarski sektor može spasiti samo realna proizvođačka cijena mlijeka
Posjetili smo ponos belgijske mljekarske industrije, farma proizvodi vlastitu energiju
Oporavak svinjogojskog sektora? U Ministarstvu održan sastanak s uzgajivačima
Više jaja, manje mlijeka: Lani povećan prirast goveda i svinja, no manje se muzlo
Ne liječi se stado "od oka": Gdje stočari najčešće griješe kod parazita?
Toplinski stres: Kako pomoći kravama i kako ublažiti njegov učinak?
Hranidba janjadi po tjednima: Kako do 30 kg za dva mjeseca?
Više jaja, manje mlijeka: Lani povećan prirast goveda i svinja, no manje se muzlo
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
